Iako se o koronavirusu SARS-CoV-2 i bolesti covid-19 koju isti uzrokuje zna mnogo jer ih znanstvenici iz cijelog svijeta intenzivno promatraju i proučavaju mjesecima, javnim prostorom još uvijek kolaju određene informacije koje naprosto ne korespondiraju sa stvarnošću.
The Guardian je napravio pregled sedam najčešćih mitova o covidu-19 koji se prezentiraju kao istiniti, a koji s njome najčešće nemaju veze ili koji počivaju na diskutabilnim temeljima:
1) "Nemam nikakve simptome, pa čak i ako bolujem od covida, neću nikoga njime zaraziti"
Krivo. Osobe koje nikada ne iskuse simptome covida-19 manje su zarazne od onih koji ih iskuse, no svejedno u svom organizmu nose velike količine virusa i mogu ga širiti.
Uz to, osobe koje iskuse simptome covida-19 najzaraznije su dan ili dva dana prije nego što se počnu osjećati loše.
Osobe koje boluju od asimptomatskog covida-19 ili koji tek trebaju iskusiti simptome značajno doprinose širenju bolesti jer je vjerojatnije da će se zbog toga što im nije loše kretati među ljudima.
U jednoj se studiji ustvrdilo da su osobe bez simptoma zaslužne za više od pola novih slučajeva zaraze.
Nemojte pretpostaviti da ne predstavljate rizik za druge samo zato što se osjećate dobro.
2) Neću se zaraziti, a ni drugome prenijeti virus jer sam dobio obje doze cjepiva protiv covida-19
Ovo nije istina. Mnogo se u potpunosti cijepljenih zarazilo covidom-19. Iako mnogi od njih nisu morali u bolnicu na liječenje, bilo je i onih koji su se tjednima osjećali loše.
Također, studije iz Indije i Vijetnama pokazale su da cijepljena osoba drugoj cijepljenoj osobi može prenijeti virus.
Cjepiva jako dobro štite od težih slučajeva covida-19, ali manje dobro štite od zaraze. Podaci iz jedne studije sugeriraju da se učinkovitost cjepiva u onemogućavanju zaraze kreće između 50 i 60 posto, i to bez obzira je li zaražena osoba prikazuje simptome bolesti.
Nedavno objavljeni podaci sugeriraju da cijepljene osobe u ranoj fazi zaraze u svome organizmu imaju iste količine virusa kao i osobe koje se nisu cijepile, ali da ga se brže riješe.
Cjepiva protiv covida-19 pomažu u onemogućavanju zaraze i širenja virusa, ali nisu savršena i ne trebate pretpostaviti da se ne možete razboljeti i virus širiti ako ste se cijepili.
3) Prebolio sam covid-19 pa se ne moram cijepiti
Ako ste preboljeli covid onda ste do određene mjere zaštićeni od ponovne infekcije. Ta zaštita, međutim, nije onoliko jaka kao ona koju pružaju cjepiva. Imunost koju daju cjepiva traje dulje te štiti i od novih sojeva virusa.
Ako ste preboljeli covid, cjepivo će vašoj imunost koju ste time stekli dati vrlo snažan doprinos.
Najveću imunost trenutno imaju osobe koje su se nakon što su preboljele covid-19 cijepile s obje doze cjepiva protiv istoga.
Ako ste nedavno preboljeli covid-19, moći ćete se protiv istog cijepiti tek nakon što od pozitivnog testa na virus prođe 28 dana.
4) Imam dobar imunološki sustav pa mi cjepivo ne treba
Svakako je bolje ako imate dobar imunološki sustav, no zdravi se ljudi svejedno mogu zaraziti covidom, završiti u bolnici te umrijeti.
Znamo i da 10 do 30 posto odraslih osoba oboli od tzv. dugog covida, čak i ako obole od blažeg oblika bolesti.
Morate voditi računa i o svom okruženju. Vi ćete se možda zaraziti covidom i proći s blažim oblikom bolesti ili bez ikakvih simptoma, no pitanje je koga ste vi zarazili? Moguće je da ćete s ranjivom osobom susresti u trgovini, javnom prijevozu ili kafiću. Iz odgovornosti prema njima dužni smo pokušati izbjeći zarazu.
5) Čak i ako dobiju covid-19, djeci će biti dobro
Znatno je manje vjerojatno da će djeca iskusiti teži oblik covida ili dugi covid, no oboje se svejedno može dogoditi. Otprilike svako dvjestoto dijete koje oboli od covida završi u bolnici.
Djeca u tjednima nakon zaraze covidom mogu oboljeti od multisistemskog inflamatornog sindroma (MIS-C), ozbiljne bolesti koja zahtijeva intenzivno liječenje. Ta je pojava jako rijetka te pogađa oko 0,0003 posto djece koja obole od covida.
Još se istražuje koliko djece oboli od dugog covida s perzistentnim simptoma. Različite studije donose različite procjene koje se kreću između dva i osam posto.
Velika Britanija u periodu od 19. travnja do danas zabilježila 420 tisuća zaraza koronavirusom među populacijom od 0 do 19 godina, a više od 2.000 osoba starih između 0 i 17 godina završilo je u bolnici zbog covida.
6) Maske ne pomažu
Sada znamo da se covid u većini slučajeva prenosi zrakom, i to disanjem, pričanjem, urlanjem i pjevanjem.
Maske nisu savršene, ali pomažu da velike količine zraka koji izbacujete prilikom spomenutih aktivnosti ne završe na nečijem licu.
Maske nosimo prvenstveno kako bismo zaštitili druge, a ne sebe.
Ako želite zaštititi i sebe i druge, morat ćete nabaviti kvalitetne N95, FFP2 i FFP3 maske.
Nedavno objavljena studija pokazala je da se rasprostranjenost maski povezuje sa smanjenjem stope zaraze za otprilike 20 posto.
7) Ovaj će val biti posljednji
Svaki se prethodni val zaraza proglašavao posljednjim i svaka je ta tvrdnja bila netočna.
Stručnjaci očekuju da će broj zaraženih tijekom jeseni i zime ponovno porasti.
Malo je vjerojatno da će broj zaraženih značajno pasti prije sljedećeg vala, moglo bi se reći da je nadolazeći jesensko-zimski val zapravo dio vala koji trenutno živimo.
Kako će se taj val kretati, teško je reći.
Uz to, ako se u budućnosti pojavi nova varijanta virusa koja je zaraznija od delte, cijela će se slika pandemije promijeniti. Isto se dogodilo u prosincu 2020. i svibnju 2021., kada se pojavili alfa i delta sojevi.
U slučaju pojave novog zaraznijeg soja, taj hipotetski sljedeći val mogao bi biti prilično opasan.
Ne znamo koliko je vjerojatno da će doći do pojave novog soja, no ta mogućnost postoji sve dok je covid-19 među nama. Zato se nijedan val ne može prozvati posljednjim i zato je važno da se što više ljudi diljem svijeta cijepi protiv covida.