U nastavku donosimo:
- strahove Kopernika i Darwina te dileme koje su oblikovale njihove odluke o objavi
- priču o Ignazu Semmelweisu i otporu sustava prema pranju ruku u rodilištima
- put Katalin Karikó od zanemarene mRNA ideje do globalnog priznanja, uz iskustva i stavove iz prve ruke
- manje poznate uloge seoskih veterinara u sjeni Louisa Pasteura
- razgovor s Mattom Kaplanom, znanstvenim novinarom The Economista, o otporu i etici u znanosti
Kopernik se bojao kako će svijet reagirati na njegovo otkriće da se Zemlja okreće oko Sunca i sakrio je svoje bilješke u ladicu stola. Držao ih je neobjavljenima sve dok se nije toliko razbolio da je bio siguran da će umrijeti prije nego što Inkvizicija dođe po njega.
Suprotno uvriježenoj legendi, Darwin se nije stvarno bojao da će ga javnost linčovati zbog njegove teorije evolucije koliko se brinuo da će ga akademska zajednica manje cijeniti jer je došao na tako ludu ideju. No, ta njegova zabrinutost da će ga drugi istraživači smatrati, kako je priznao u svojim bilješkama, "potpunom budalom" odigrala je važnu ulogu jer ga je gotovo dva desetljeća tjerala da provjerava svoje argumente.
"Tek kada je saznao da je njegov kolega Alfred Russell Wallace došao do istih evoluci...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....