Više nema sumnje: prvi klimatski cilj je mrtav

Prvi cilj Pariškog klimatskog sporazuma, ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 Celzijevih stupnjeva do kraja stoljeća, službeno je mrtav jer ćemo ga premašiti do kraja ovog desetljeća.

Iz izvještaja "Limiting Overshoot", koji je prije nekoliko dana objavio UNEP (Program Ujedinjenih naroda za okoliš), može se zaključiti da je najoptimističniji scenarij, s obzirom na sadašnju razinu emisija, zagrijavanje od oko 1,8 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje. - Ovo je prvi izvještaj UN-ove agencije koji nedvosmisleno kaže da ćemo prijeći prag od 1,5 Celzijevih stupnjeva u sljedećih nekoliko godina jer su mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova nedovoljne - rekao je za Nature jedan od autora izvještaja dr. Andy Reisinger, klimatolog s Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU) u Canberri.

Pariški klimatski sporazum, donesen 2015. godine, ima za cilj ograničiti globalno zagrijavanje na znatno manje od dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijske razine, s dodatnim ciljem održavanja zagrijavanja na 1,5 stupnjeva ili niže do kraja ovog stoljeća. No, znanstvenici procjenjuju da je Zemlja već za 1,4 stupnja toplija u odnosu na predindustrijsko razdoblje i da je na putanji zagrijavanja za 2,5 stupnjeva do kraja stoljeća.

Ambiciozan cilj

- Klimatološka zajednica bila je svjesna da je cilj od 1,5 stupnjeva zaista ambiciozan jer emisije stakleničkih plinova posljednjih desetljeća nisu pokazivale da se krećemo u tom smjeru. No, nakon prekoračenja tog cilja mi se možemo vratiti prema 1,5 stupnjeva, ali za to će nam trebati nove tehnologije. Prvenstveno mislim na aktivno izvlačenje ugljičnog dioksida iz atmosfere. To nije egzotična tehnologija, već postoje neki prototipovi koji se trebaju razvijati jer se radi o izvlačenju milijardi tona ugljičnog dioksida iz atmosfere. Dakle, krhki cilj od 1,5 stupnjeva i dalje je živ, ali morat ćemo mu se približiti na drugi način - objasnio je klimatolog dr. Ivan Güttler, glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

- Kad se prije dvadesetak godina ozbiljno razgovaralo o scenarijima zagrijavanja, projekcije su bile iznad dva stupnja do kraja stoljeća, tri, pa i četiri stupnja. Sada je taj gornji prag smanjen što je pozitivno, no već i zagrijavanje za 1,5 Celzijevih stupnjeva stvara probleme u klimatskom sustavu. UNEP detektira te probleme i upozorava na ‘točke preokreta‘ s nepovratnim i kaskadnim učincima, kao što su gubitak zapadnog antarktičkog i grenlandskog ledenog pokrivača te gubitak amazonske kišne šume i zatvaranje cirkulacijskog sustava Atlantskog oceana - rekao je Güttler.

Analiza ljeta

Osvrnuo se i na analizu klimatološkog ljeta koju je upravo objavio DHMZ. - Ljeto 2026. godine na gotovo cijelom području Hrvatske bilo je ekstremno toplo. No, posljednja četiri ljeta u Hrvatskoj bila su ili vrlo topla ili ekstremno topla. Ako ovo ljeto uspoređujemo s prošlogodišnjim, kada je šesti mjesec bio vrlo topao, a sedmi i osmi mjesec bliže normali, dolazimo do zaključka da smo ove godine sva tri ljetna mjeseca imali visoke temperature i izražene toplinske valove. Nadalje, ovo je ljeto bilo sušno i ekstremno sušno u dijelovima Hrvatske, pogotovo u kontinentalnom dijelu - napomenuo je Güttler. Naglasio je da se i dalje očekuje obrazac toplih ljeta u Hrvatskoj dok je predviđanje oborine složenije jer se naša zemlja nalazi na prijelazu između sve kišnijeg sjevera Evrope i sve sušnijeg Sredozemlja.

Ipak, nakon dugog niza vrućih dana ovaj tjedan slijedi olakšanje jer se sa srijede na četvrtak očekuju značajnije oborine na području Hrvatske.

- Mi ćemo idućih dana izdati upozorenje ako procijenimo da je to potrebno. No, kada govorimo o Europi i svijetu dugoročno, glavna je priča klimatološki fenomen El Niño u Pacifiku. Ovaj je put riječ o iznimno snažnom fenomenu koji će uzrokovati mnoge teškoće u Australiji, objema Amerikama i na jugoistoku Azije. El Niño ne utječe direktno na vrijeme u Europi, no poznato je da se tijekom toga klimatskog fenomena globalna temperatura povećava za 0,2 Celzijeva stupnja - naglasio je Güttler.