Znanstvenici su stvorili umjetne ljudske embrije koristeći matične stanice, što predstavlja revolucionarni napredak obzirom da se nisu koristile jajne stanice niti sperma.
Istraživači ističu da bi ovakvi embriji, koji nalikuju onima u najranijim fazama ljudskog razvoja, mogli pružiti ključno razumijevanje utjecaja genetskih poremećaja i bioloških uzroka učestalih pobačaja.
Otkriće međutim također nameće i ozbiljna etička i pravna pitanja budući da strukture uzgojeni u laboratoriju nisu obuhvaćene važećim zakonima u Ujedinjenom Kraljevstvu i većini drugih zemalja.
Strukture nemaju srce koje kuca ili začetke mozga, ali uključuju stanice koje bi obično nastavile formirati posteljicu, žumanjčanu vrećicu i sam embrij.
Profesorica Magdalena Żernicka-Goetz sa Sveučilišta Cambridge i Instituta za tehnologiju u Kaliforniji opisala je rad u plenarnom obraćanju u srijedu na godišnjem sastanku Međunarodnog društva za istraživanje matičnih stanica u Bostonu.
- Možemo stvoriti modele nalik ljudskom embriju reprogramiranjem (embrionalnih matičnih) stanica, izvijestila je na sastanku.
Zasad nema kratkoročnih izgleda da bi se umjetni embriji mogli koristiti na pacijenticama. Bilo bi protuzakonito ugraditi ih u maternicu pacijentice i zasad nije jasno imaju li te strukture potencijal za nastavak sazrijevanja nakon najranijih faza razvoja.
Ovakvo istraživanje su znanstvenici pokrenuli jer su željeli razumjeti razdoblje razvoja ‘crne kutije‘. Naime, embriji se u laboratoriju smiju uzgajati samo do zakonskog ograničenja od 14 dana.
Oni zatim prate tijek razvoja puno dalje gledajući snimke trudnoće i embrije donirane za istraživanje.
- Ovo je bila naša polazišna ideja. Ako stvarno modelirate normalan ljudski embrionalni razvoj pomoću matičnih stanica, možete dobiti jako puno informacija o tome kako počinje razvoj, što može poći po zlu, a da ne koristimo embrije u ranom stadiju za istraživanje, rekao je Robin Lovell-Badge, voditelj biologije matičih stanica i razvojne genetike na Institutu Francis Crick u Londonu.
Prethodno su tim profesorica Żernicka-Goetz i suparničke skupine na Institutu Weizmann u Izraelu prezentirali jako važno istraživanje da se matične stanice iz miševa mogu potaknuti da se same sastavljaju u rane strukture nalik embriju s crijevnim traktom, počecima mozga i srcem koje kuca.
Od tada je započela utrka za translaciju tog rada u ljudske modele, a nekoliko je timova uspjelo replicirati najranije faze razvoja.
Potpuni detalji najnovijeg otkrića iz laboratorija Cambridge-Caltech, tek trebaju biti objavljeni u časopisu.