Znanstvenici su otkrili da 'borba spolova' počinje još prije rođenja u maternici, pri čemu se 'pohlepni' geni naslijeđeni od oca 'natežu' s genima majke oko toga koliko hrane fetus treba dobiti.
U novoj studiji, objavljenoj u ponedjeljak u časopisu Development Cell, znanstvenici su otkrili da se to 'potezanje konopca' odvija između gena oba roditelja u maternici nakon što fetus 'obznani' svoju potrebu za više hranjivih tvari slanjem hormonskog signala, poznatog kao IGF2, prenosi RT.
U studiji su znanstvenici sa Sveučilišta u Cambridgeu iznijeli rezultate svojih istraživanja o tome zašto se neke bebe bore za pravilan rast u maternici.
Između 10-15 posto beba slabo raste u maternici, pritom često pokazujući smanjeni rast krvnih žila u posteljici.
Istraživači su koristili genetski modificirane miševe, koji su biološki slični ljudima, te su otkrili da očevi geni reagiraju na signal IGF2 širenjem krvnih žila u posteljici kako bi se povećala opskrba hranjivim tvarima, a istovremeno geni majke pokušavaju ograničiti ovu ekspanziju.
Pozitivno 'natezanje'
Previše IGF2 dovodi do prekomjernog rasta, dok je premalo IGF2, što je uzrokovano dominacijom majčinog gena, povezano s preslabim rastom, no oba su ekstrema povezana sa zdravstvenim komplikacijama.
"Jedna teorija o utisnutim genima je da su geni izraženi s očinske strane pohlepni i sebični. Od majke žele izvući što je moguće više resursa. No, geni izraženi na majčinoj strani djeluju kao protumjera za uravnotežavanje ovih zahtjeva", izjavio je glavni autor studije Miguel Constancia.
Međutim, znanstvenici kažu da je ovo 'natezanje' zapravo dobra stvar jer se geni međusobno balansiraju i osiguravaju da fetus dobije ispravan prehrambeni unos.
Znanstvena ekipa smatra da će njihova otkrića pomoći u boljem razumijevanju načina na koji fetus, posteljica i majka komuniciraju jedni s drugima tijekom trudnoće.
To bi moglo dovesti do novih načina mjerenja razine IGF2 u fetusu i otvoriti puteve korištenja lijekova za normalizaciju tih razina.