Počinje ‘financijski COP‘: Za pomoć pogođenim zemljama treba pet bilijuna dolara godišnje. Tko će to platiti?

Od 11. do 22. studenog u glavnom gradu Azerbajdžana Bakuu održava se ovogodišnja UN-ova klimatska konferencija (COP29). Hrvatsku delegaciju u plenarnom dijelu konferencije početkom idućeg tjedna predvodit će premijer Andrej Plenković, a očekuje se da će u Baku doći i lideri niza europskih zemalja. Konferencija u Azerbajdžanu nazvana je "financijski COP" jer će u središtu dvotjednih pregovora biti rasprava o financiranju na koje su bogate države pristale kako bi pomogle zemljama u razvoju u borbi sa sve ekstremnijim posljedicama klimatskih promjena.

- Jedan od uspjeha prošlogodišnjeg COP28 u Dubaiju je bio napredak oko Fonda za gubitke i štete (loss and damage). Riječ je o fondu koji pokriva treći oblik klimatskih aktivnosti. Prvi se odnosi na ublažavanje posljedica klimatskih promjena, dok drugi uključuje prilagodbu, poput obrane od požara, poplava ili boljih sustava za rano upozorenje. Treći oblik aktivnosti ide za time da se državama koje se najpogođenije klimatskim promjenama pokušaju nadoknaditi štete koje trpe u infrastrukturi i prirodi jer, nažalost, nikad ne možemo nadoknaditi izgubljene ljudske živote – rekao je klimatolog dr. Ivan Güttler, glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ). Iako je sudjelovao u pripremama naše delegacije, Güttler neće fizički biti prisutan na konferenciji nego će je pratiti iz Zagreba gdje će biti dostupan medijima.

Ivan Guttler, glavni ravnatelj DHMZ-a.

Marko Todorov/Cropix

- Kad govorimo o iznosima potrebnim za klimatske aktivnosti, procjene se iz godine u godinu razlikuju. No, okvirno se radi o oko pet posto svjetskog BDP-a, koji je red veličine 100 bilijuna dolara. Dakle, kad sumiramo financiranje sva tri oblika klimatskih aktivnosti, dolazimo do svote od pet biljuna dolara godišnje. U nekim se aktivnostima približavamo ciljanim iznosima. Najpozitivniji je energetski sektor i proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora koja privlači sve više investitora. Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (IEA), vjerojatno ćemo se do 2030. godine približiti cilju utrostručenja naših instaliranih kapaciteta obnovljivih izvora energije – pojasnio je Güttler.

Prošla je godina bila najtoplija u povijesti mjerenja temperature zraka, a velika je vjerojatnost da će je ova nadmašiti te da ćemo premašiti prvi cilj Pariškog klimatskog sporazuma da se rast temperature do kraja ovog stoljeća zadrži na 1,5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko doba.

- Prema nekim procjenama već je i 2023. godina probila prag od 1,5 Celzijevih stupnjeva. Pariški cilj je malo drugačije formuliran: on ne definira taj prag na razini jedne godine, nego na razini nekoliko desetljeća. Prvi od dva temperaturna cilja Pariškog klimatskog sporazuma, što znači svijet topliji za 1,5 Celzijevih stupnjeva, vjerojatno ćemo probiti tijekom idućih desetak godina. No, zabrinjavajuće je to što smo na putu da probijemo i drugi cilj- zadržavanje rasta temperature unutar dva stupnja u odnosu na kraj 19. stoljeća. Ako gledamo sadašnje emisije stakleničkih plinova i klimatske politike, doći ćemo blizu porasta od tri Celzijeva stupnja do kraja ovog stoljeća. Nažalost, emisije stakleničkih plinova i dalje rastu, one su svake godine za jedan posto više nego prethodne godine. Izuzetak je bila 2020. koja je bila specifična zbog pandemije koronavirusa. Ako želimo doći na neto nula emisija u svijetu do 2050. godine, moramo imati smanjenje od oko pet posto u ukupnim emisijama svake godine. To je tehnički moguće, ali trenutno ne vidimo potrebne promjene u praksi – naglasio je Güttler.

Naš sugovornik osvrnuo se na nedavne tragične događaje u Valenciji gdje su razorne bujice potaknute snažnom kišom odnijele živote više od 200 ljudi. - Prema nekim procjenama, radi se o najvećoj katastrofi povezanoj s oborinom i bujičnim poplavama u Europi nakon 1967. godine, kada je velika oluja u Portugalu odnijela 500 života. Prve brze procjene sugeriraju da je ovaj događaj u Španjolskoj oko 10 do 12 posto intenzivniji zbog klimatskih promjena. Nadalje, to je događaj koji je dva puta češći u današnjoj klimi u odnosu na svijet u kome nije bilo klimatskih promjena. Često spominjemo da atmosfera toplija za jedan stupanj sadrži oko sedam posto više vodene pare. To znači da su ovakvi ekstremni događaji, poput ovoga u Valenciji, sedam posto intenzivniji. Ako do kraja stoljeća temperatura poraste za tri stupnja, atmosfera će sadržavati preko 20 posto više vodene pare, što će učiniti ekstremne događaje 20 posto intenzivnijima. To predstavlja značajan izazov za sve europske gradove, ne samo mediteranske – zaključio je Güttler.