Ovogodišnji dobitnici Nobela za medicinu nisu slutili da ih čeka priznanje, naša vodeća znanstvenica objasnila nam je što su oni zapravo otkrili

Nobelova nagrada za medicinu i fiziologiju ove godine dodijeljena je Amerikancima Williamu Kaelinu i Greggu Semenzi te Britancu sir Peteru Ratcliffeu, koji su otkrili kako stanice osjete i reagiraju na promjenu razine kisika uključivanjem i isključivanjem gena. To otkriće ključno je za razumijevanje bolesti poput anemije i raka.

- Saznanja ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade otkrila su nam mehanizam djelovanja jednog od temeljnih životnih procesa prilagodbe. Osnovna značajka kisika poznata nam je već stoljećima, no postupak prilagodbe stanica promjenama razine kisika još uvijek je nepoznanica - navodi se u priopćenju Nobelove skupštine Švedskoga instituta Karolinska.

Kako stanica 'osjeća' kisik

- Ovogodišnja Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu primjer je nagrade za vrlo temeljno biološko otkriće koje nalazimo u svim udžbenicima, a istovremeno predstavlja područje koje je i danas intenzivno istraživano. Otkriće obuhvaća ne samo osnovna znanja o načinu na koji stanica ‘osjeća’ dostupan kisik, već i koje su posljedice na zdravlje ako su mehanizmi te regulacije poremećeni - rekla je dr. Ivana Novak Nakir, izvanredna profesorica na Medicinskom fakultetu u Splitu.

Sve naše stanice sposobne su reagirati na različite količine kisika. - Ono što je Semenza identificirao, a Kaelin i Ratcliffe nadogradili objašnjenjem točnog mehanizma djelovanja, jest faktor HIF-1 alfa, koji direktno ‘mjeri’ količinu kisika u staničnom okruženju. Ukratko, ako kisika ima u izobilju, tog će proteina u stanicama biti jako malo budući da će se razgrađivati u proteasomu, staničnoj ‘kanti za smeće’ za čije je otkriće 2004. dodijeljena Nobelova nagrada. S druge strane, ako kisika ima malo, što je tzv. hipoksija, aktivirat će se HIF-1 alfa, ući će u jezgru stanice i aktivirati prepisivanje mnogih gena koji će stanicu spasiti od umiranja dok traje hipoksija - pojasnila je prof. Novak Nakir.

Ivana Novak Nakir, izvanredna profesorica na Medicinskom fakultetu u Splitu

Naša sugovornica naglasila je da zahvaljujući tom otkriću danas znamo dosta o tome kako razine kisika reguliraju brojne fiziološke procese u stanicama i organima, pa tako i što se događa u mnogim patološkim stanjima, primjerice prilikom infarkta.

- Neznanstvenima će ovo otkriće biti posebno značajno ako ga povežemo s tumorima i njihovim razvojem. Naime, svaki tumor, naročito u svom nastajanju, ovisi o kisiku. Budući da je hipoksija prisutna u početnim stadijima tumora, primijećeno je da je upravo HIF-1 alfa u većoj količini prisutan u stanicama tumora jer tumorske stanice nastoje preživjeti u nepovoljnim uvjetima u kojima manjka kisika.

Osim toga, znamo da su povećane razine HIF-1 alfa u tumorima često znak loše prognoze tumorske bolesti. Upravo zato nastoji se osmisliti lijekove kojima bi se kontrolirala ‘mašinerija koja osjeća kisik’ - naglasila je Ivana Novak Nakir.

Trojica novopečenih nobelovaca bila su iznenađena da su baš oni laureati. Ratcliffe je bio na sastanku na Oxfordu kad su ga prekinuli da bi odgovorio na telefonski poziv iz Stockholma.

- Pokušao sam biti siguran da se nije neki prijatelj nije našalio na moj račun. Tada sam prihvatio vijest i razmišljao o tome kako ću morati preurediti obaveze koje sam imao toga dana - izjavio je za Guardian Sir Peter J. Ratcliffe (65), koji u svojoj karijeri spaja kliničku medicinu i temeljna istraživanja u molekularnoj biologiji. Ratcliffe je direktor je kliničkih istraživanja Instituta Francis Crick u Londonu, direktor Instituta Target Discovery u Oxfordu i suradnik Ludwigova instituta za istraživanje raka u Zürichu.

Nobelov tjedan

Ratcliffe će podijeliti oko devet milijuna švedskih kruna (oko 910.000 dolara) s američkim kolegama Williamom Kaelinom (61), profesorom medicine na Harvardu i Institutu Dana-Farber za rak u Bostonu, te Greggom Semenzom (63), profesorom onkologije na Sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoreu.

Proglašavanjem laureata u fiziologiji i medicini počeo je tradicionalni Nobelov tjedan u Stockholmu. U utorak će biti poznati dobitnici iz fizike, u srijedu iz kemije, a u četvrtak će se znati tko je dobio Nobela za književnost. Dobitnik Nobelove nagrade za mir bit će priopćen u petak u Oslu.