Opasni virusi u slatkoj vodi mogu ostati zarazni i do tri dana, tako što se 'ukrcaju' na komade plastike, otkrili su znanstvenici, a prenio Guardian.
Ustanovljeno je da enterovirusi poput rotavirusa, koji izazivaju proljev i želučane tegobe, u vodi mogu preživjeti tako što se prikvače na čestice mikroplastike, komadiće plastike manje od pet milimetara. Oni na taj način dulje ostaju zarazni što predstavlja zdravstveni rizik, objavili su znanstvenici sa Sveučilišta Stirling.
'Otkrili smo da se virusi mogu pričvrstiti na čestice mikroplastike što im omogućuje da u slatkoj vodi prežive i do tri dana, a možda i više', rekao je voditelj istraživanja, profesor Richard Quilliam.
I dok su prijašnja istraživanja izvedena u sterilnim, laboratorijskim uvjetima, ovo je prvo istraživanje o tome kako se virusi ponašaju u stvarnom okolišu, kazao je Quilliam i dodao kako su tijekom istraživanja koristili standardne laboratorijske metode kako bi ustanovili jesu li virusi ostali infektivni.
'Nismo bili sigurni koliko uspješno virusi mogu preživjeti 'vozeći se' na plastici u okolišu, no oni doista preživljavaju i ostaju zarazni', kazao je.
Ovi nalazi su dio 2,15 milijuna eura vrijednog istraživanja koje je financiralo Vijeće za istraživanje prirodnog okoliša (Natural Environment Research Council) kako bi ustanovilo kako se virusi i bakterije transportiraju na plastici. Ustanovljeno je da mikroplastika omogućuje transfer patogena u okolišu. Studija je objavljena u časopisu Environmental Pollution.
'S obzirom na to da u okolišu ostaju zarazni i do tri dana, to je dovoljno da iz otpadnih voda stignu do javnih plaža', kazao je Quilliam.
Pogoni za filtriranje otpadnih voda ne mogu uhvatiti vrlo sitne čestice mikroplastike.
'Čak i kad pogoni za filtriranje otpadnih voda rade sve što mogu da očiste vodu iz kanalizacije, ta voda i dalje sadrži mikroplastiku koja se onda transportira niz rijeke i završi na plažama.'
Čestice mikroplastike tako su male da ih kupači lako mogu progutati.
'Ponekad su čestice plastike koje završe na plažama u raznim bojama i veličine zrna leće pa ih djeca mogu pokupiti i staviti u usta. Nije potrebno jako puno čestica virusa da biste se razboljeli', objašnjava Quilliam.
I dok utjecaj same mikroplastike na ljudsko zdravlje nije još do kraja poznat, 'ako su te čestice prekrivene patogenima, mogu predstavljati značajan zdravstveni rizik', kaže.
Istraživači su testirali dvije vrste virusa - one s lipidnom ovojnicom, poput virusa gripe, i one bez ovojnice, poput rotavirusa i norovirusa. Otkrili su da se u slučaju virusa s lipidnom ovojnicom, ta ovojnica brzo razgrađuje i virus umire. S druge strane, virusi bez ovojnice uspješno se vežu za mikroplastiku i virus može preživjeti.
'Virusi se mogu vezati i za prirodne površine u okolišu, no plastika traje puno dulje od tih prirodnih materijala', kaže Quilliam.
Istraživači su testirali zaraznost virusa nakon tri dana, no namjeravaju proučiti mogu li virusi ostati infektivni i dulje od toga.
Druga studija koju je Quilliamov tim proveo prošloga mjeseca, otkrio je prisutnost fekalnih bakterija na vlažnim maramicama i jastučićima od vate koje je more izbacilo na plaže. Da se bakterije iz kanalizacije mogu 'povesti' na komadićima plastike, prvi je put otkriveno na plažama Škotske 2019. godine.