MORSKE GLJIVE

OTKRIVEN POTPUNO NOVI OBLIK ŽIVOTA? Misteriozna bića s dna mora ne spadaju niti u jednu biološku klasifikaciju

KOPENHAGEN Morske životinje koje oblikom tijela podsjećaju na svima dobro znane gljive, nikako se ne uklapaju u postojeću biološku klasifikaciju. Gljivolike životinje prikupljene su još 1986. godine, na dubinama od 400 do 1.000 metara u vodama jugoistočne Australije, ali znanstvenici sa Kopenhagenskog sveučilišta tek su ih sad otkrili, prilikom pregledavanja prikupljenog materijala.

Organizmi su opisani u akademskom magazinu Plos One. Autori članka zapazili se neke sličnosti između misterioznog organizma i bizarnih životnih oblika koji su živjeli u ediakariju - geološkom periodu koji je trajao od prije 635 do 542 milijuna godina.

Takvi su se organizmi pokazali vrlo teškim za kvalifikaciju, a neki biolozi iznijeli su teoriju prema kojima je riječ o 'propalim eksperimentima prirode u višestaničnom oblicima života'. Životinje su prozvane Dendrogramma enigmatica i Dendrogramma discoides, velike su svega desetak milimetara, a sastoje se od diska i struka na kojem se nalaze usta.

'Pronaći ovakvo što, iznimno je rijetko. Nešto slično dogodilo se samo četiri puta u zadnjih stotinjak godina', izjavio je koautor studije, Jorgen Olesen za BBC. 'Mislimo kako Dendrogramme pripadaju životinjskom carstvu, pitanje je samo gdje'.

Naime, na vrhu biološke sistematizacije su domene. Višestanična bića spadaju u domenu eukariota. Potom slijede carstva – životinje, biljke, gljive… 'Morske gljive' nesumnjivo su višestanične životinje, ali problem nastaje kod slijedećeg koraka klasifikacije – koljena.

Pronađene su neke sličnosti novootkrivenih životinja s koljenom žarnjaka (meduze, koralji) te rebrašima, ali ih je nedovoljno kako bi se 'morske gljive' mogle uvrstiti pod jednu od tih kategorija. Dr. Olesen kaže kako bi nova životinja mogla biti vrlo rani ogranak na 'drvu života' ili svojevrsni posrednik između dva koljena. Najbolji način za rješavanje ove misterije je RNK analiza, ali za takvo što znanstvenici trebaju žive primjerke.

Uzorci iz Danske desetljećima su bili pohranjeni u formaldehidu i kasnije su prebačeni u alkohol, što je uništilo osjetljivi genetski materijal.

'Rezultate istraživanja objavili smo kako bi pozvali znanstvenike širom svijeta da potraže nove primjerke Dendrogramme', kaže Olsen i dodaje, 'Valjda će nam netko pomoći da riješimo ovaj znanstveni misterij'.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 23:27