Širenje virusa Zapadnog Nila u Europi, gdje je od početka godine odnio 61 život, posljednjih je tjedana privuklo veliku pozornost naših i europskih medija te javnosti jer za bolest uzrokovanu tim virusom ne postoji specifična terapija. No, novo otkriće tima znanstvenika pod vodstvom prof. Ivana Đikića objavljeno u uglednom časopisu Cell otkriva zajedničku molekularnu ranjivost virusa Zapadnog Nila, HIV-1 i koronavirusa SARS-CoV-2 te otvara novi smjer prema razvoju antivirusnih terapija, potencijalno djelotvornih protiv različitih RNA virusa.
"Naš rad pokazuje vrijednost istraživanja temeljnih mehanizama zajedničkih vrlo različitim virusima. Takve zajedničke ranjivosti mogle bi nam naposljetku omogućiti razvoj antivirusnih strategija širokog spektra i bolju pripremu za buduće prijetnje uzrokovane virusima", kaže prof. Ivan Đikić, direktor Instituta za biokemiju II Sveučilišta Goethe u Frankfurtu.
Istraživanje Đikićeva tima bilo je fokusirano na RNA viruse, male viruse čiji se genom sastoji od RNA (ribonukleinska kiselina). Kako su im genomi mali, mnogi RNA virusi koriste molekularni trik poznat kao PRF (programirano pomicanje okvira čitanja ribosoma) kako bi iz svojeg ograničenog genetskog materijala izvukli što više informacija. Dosad se PRF uglavnom smatrao domišljatim načinom kontrole proizvodnje virusnih proteina. No, Đikićev tim otkrio je mnogo širu funkciju: virusi koriste PRF kako bi manipulirali mehanizmom za proizvodnju proteina u stanicama koje zaražavaju.
"PRF uzrokuje sudare ribosoma koji aktiviraju senzor staničnog stresa GCN2 i integrirani odgovor na stres (ISR). To je zapravo nova biologija rada koju smo otkrili", objašnjava Đikić.
Najveći stručnjak za komarce u Hrvatskoj: ‘Denga i čikungunja? Samo je pitanje vremena...‘
Drugim riječima, virusi pretvaraju molekularni trik PRF u oružje protiv stanica koje su zarazili.
"Naša studija otkriva drugi jezik PRF-a. Taj mehanizam ne samo da određuje koji će se virusni proteini proizvoditi nego i šalje signal stanici domaćinu. Putem sudara ribosoma virusi mogu aktivirati program stresa koji im pomaže u stvaranju okruženja pogodnog za vlastito umnožavanje. Ovaj je mehanizam važan u ranoj fazi infekcije, kada virus tek uspostavlja kontrolu nad stanicom domaćina. To bi moglo biti važno i za buduće terapije: lijekovi koji bi ometali taj proces vjerojatno bi bili najučinkovitiji ako se primijene dovoljno rano, prije nego što se virus intenzivno umnoži i bolest uznapreduje", napominje Đikić.
Otkriće njegova tima je važno jer su mnogi virusi, poput virusa Zapadnog Nila, koje prenose komarci još uvijek nedovoljno istraženi.
"Njegovo kontinuirano širenje Europom, praćeno teškim i smrtonosnim infekcijama, pokazuje kako virusi koji su se prethodno povezivali uglavnom s određenim zemljopisnim područjima mogu postati šira prijetnja javnom zdravlju. Klimatske i ekološke promjene stvaraju povoljnije uvjete za širenje komaraca i produljuju razdoblja njihove aktivnosti, čime se taj rizik dodatno povećava. Moramo stoga ulagati u razumijevanje potencijalno opasnih patogena prije nego što izazovu sljedeću veliku epidemiju, umjesto da čekamo da kriza već započne", naglašava prof. Đikić, jedan od najuglednijih hrvatskih znanstvenika u svijetu.
Potvrđen je virus Zapadnog Nila kod uginulih sivih vrana na području Slovenije
Dobitnik je niza priznanja, među kojima se ističu najprestižnija njemačka znanstvena nagrada Gottfried Wilhelm Leibniz za 2013., nagrade američkog (AACR) i europskog (EACR) i njemačkog (DKH) udruženja za rak, Hans Krebs i nagrade Louis-Jeantet za medicinu te medalje Theodor Bücher, jednog od najvažnijih priznanja u području biokemije i molekularne biologije, koje dodjeljuje Federacija europskih biokemijskih društava (FEBS). Đikić je član Leopoldine, njemačke akademije znanosti, te Američke akademije znanosti i umjetnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....