Nedavno je u britanskom popularno-znanstvenom časopisu New Scientist objavljen zanimljiv članak naslovljen “Priča o najubilačkijim ljudima svih vremena razotkrivena u DNK”. Članak govori o pripadnicima jamne kulture, nomadskom narodu koji je prije oko 5000 godina s područja euroazijske stepe, sjeverno od Crnog mora i Kavkaza, krenuo u osvajački pohod po Europi.
U razdoblju prije oko 4000-5000 godina, ti su ljudi i njihovi potomci kolonizirali Europu, ostavljajući genetsko nasljeđe koje traje i danas. Opremljeni novim resursima i tehnologijama, ti su nomadi bili dominantni u odnosu na europske starosjedioce. Nova elita mogla je monopolizirati žene i imati djecu s velikim brojem partnerica, što je moglo dovesti do toga da njihov genetski materijal bude dominantan.
Također, njihov dolazak poklopio se s dubokim društvenim i kulturnim promjenama. Primjerice, pogrebne prakse dramatično su se promijenile, pojavila se klasa ratnika, a čini se da je došlo do naglog porasta smrtonosnog nasilja.
- Sve sam više uvjeren da je na djelu bila neka vrsta genocida - rekao je za New Scientist arheolog Kristian Kristiansen, profesor Sveučilišta u Göteborgu u Švedskoj. U ZOOM-u uz pomoć dr. Marija Novaka, višeg znanstvenog suradnika u Institutu za antropologiju u Zagrebu, pojašnjavamo nove arheogenetičke studije koje bacaju novo svjetlo na prošlost Starog kontinenta.
Što danas znamo o jamnoj kulturi?
- Jamna kultura nije zemljopisna odrednica već je dobila naziv po specifičnom načinu ukapanja u kojem se pokojnik polagao u duboku raku iznad koje se podizao grobni humak visok nekoliko metara. Sam pokojnik najčešće je bio položen na bok i prekriven slojem crvenog okera, što je pigment željeznog oksida - rekao je Mario Novak. Dodao je kako je riječ o kasnobakrenodobnoj i ranobrončanodobnoj kulturi (razdoblje otprilike 3500.-2500. prije Krista) koja se u početku rasprostirala na području euroazijskih stepa sjeverno od Crnog mora (područje današnje Rusije i Ukrajine).
- Seobom pred otprilike 5000 godina pripadnici ove kulture zaposjeli su velike dijelove Europe, od jugoistočne Europe preko Mađarske do Skandinavije i Velike Britanije. Pretpostavlja se da su nositelji te kulture bili ratnici i nomadi te da su bili vješti konjanici. Nedavna arheogenetička istraživanja ukazuju na to da dobar dio današnjih stanovnika Europe svoje genetsko podrijetlo vuče upravo od tih ljudi - kazao je Novak.
Zašto se o jamnoj kulturi dosad malo znalo?
- O jamnoj kulturi znalo se i prije, a ponajviše se o njoj pisalo u stručnoj arheološkoj literaturi. No, tek je recentnim arheogenetičkim istraživanjima ova kultura postala ‘popularna’. Naime, ta istraživanja predvođena genetičarima Davidom Reichom sa Sveučilišta Harvard i Eske Willerslevom sa Sveučilišta u Kopenhagenu ukazuju da se prodorom nosioca jamne kulture značajno izmijenila društvena ali i genetska slika čitavog kontinenta - smatra Novak. Ističe kako neki rezultati arheogenetičkih istraživanja sugeriraju da su pripadnici autohtonog stanovništva Britanskog otočja nakon dolaska pripadnika jamne kulture jednostavno nestali tijekom nekoliko generacija.
- Za nositelje jamne kulture pretpostavlja se da su bili vrlo ratoborni i nasilni te da su svojom seobom ‘uništili’ poredak koji je do tada vladao na kontinentu. Takvu pretpostavku iznijela je još prije 50-ak godina poznata arheologinja Maria Gimbutas, a njene hipoteze danas se potvrđuju arheogenetičkim istraživanjima - ustvrdio je Novak.
Kako su nosioci jamne kulture povezani s današnjim Europljanima?
- Navedene studije su pokazale da su se u Europu selili većinom muškarci, a da su za žene uzimali pripadnice lokalnog, tj. autohtonog stanovništva. Čini se da je na svaku doseljenu pripadnicu jamne kulture dolazilo između pet i 14 muških doseljenika. Upravo zbog tog omjera pretpostavlja se da su pripadnici te kulture uglavnom bili ratnici. Te studije također ukazuju da su nosioci jamne kulture bili dosta viši od starosjedioca koje su zatekli na kontinentu te da je povećana visina u današnjih Europljana jedna od njihovih ostavština - pojasnio je Novak. Naš sugovornik naglašava kako arheogenetička istraživanja sugeriraju da značajni dio modernih stanovnika Europe duguje svoje podrijetlo upravo nositeljima jamne kulture.
- To je posebice izraženo na području Velike Britanije gdje ogromna većina današnjih stanovnika direktno potječe od ljudi koji su se tamo naselili pred otprilike 4500 godina - istaknuo je Novak.
Što nam o jamnoj kulturi govori članak u New Scientistu?
- Članak u New Scientistu iznimno je informativan i zapravo predstavlja vrlo dobar uvod u problematiku jamne kulture, ali i arheogenetičkih istraživanja koja su svoj bum doživjela u zadnjih nekoliko godina. Ono što mi se naročito sviđa u tom tekstu jest činjenica da je autor za sugovornike koristio arheologe i genetičare - rekao je Mario Novak. Istaknuo je kako je dugo vladala određena napetost između te dvije struke jer su genetičari često u svojim radovima bili ograničeni isključivo na genetske podatke, ne uzimajući u obzir kulturni i društveni kontekst, dok je kod arheologa vladala skepsa, pa čak i podozrivost, u pogledu arheogenetičkih istraživanja.
- No, kako bi se dobila što potpunija slika o raznim aspektima života i smrti populacija koje su nastavale ova područja pred nekoliko tisuća godina potrebna je uska suradnja stručnjaka različitih profila. U tom kontekstu, moram spomenuti kolegu Davida Reicha koji je voditelj jednog od najvećih arheogenetičkih laboratorija u svijetu, a koji uvijek inzistira na suradnji s arheolozima. Tako je, na primjer, prošle godine u časopisu Nature objavljena velika studija o genetskoj povijesti jugoistočne Europe u kojoj je sudjelovalo i nekoliko arheologa iz Hrvatske - naglasio je Novak. Spomenuta studija u Natureu pokazala je da je teritorij današnje Hrvatske u prošlosti bio dio većeg kompleksa miješanja “novih” zemljoradničkih populacija iz Anatolije, koji na ovo područje dolaze otprilike prije 7000 do 8000 godina, i starijih “lovačko-sakupljačkih” populacija.
Koja je uloga dr. Novaka u istraživanju jamne kulture?
- Imao sam čast sudjelovati u međunarodnom projektu pod vodstvom kolege Piotra Wlodarczaka iz Poljske koji se fokusirao na istraživanje grobnih humaka jamne kulture na području Vojvodine. Naime, u Hrvatskoj nemamo zabilježenih ukopa te kulture, a najbliže gdje ih pronalazimo je na području Mađarske i u Vojvodini uz rijeku Tisu - kazao je Mario Novak. U sklopu navedenog projekta istražene su tri humke u kojima su bili pokopani odrasli pripadnici jamne kulture na načinu tipičnom za tu kulturu.
- Naime, pokojnici su bili položeni u duboku jamu na prostirku od trske, njihova tijela bila su prekrivena okerom, a grobna komora bila je zatvorena gredama i iznad komore konstruiran je humak visine nekoliko metara. Moja uloga u samom projektu bila je analiza koštanih ostataka tih ljudi, uključujući određivanje spola, dobi u trenutku smrti, eventualnih ozljeda i/ili bolesti, itd. Uz to, uzeti su i uzorci kosti za analizu drevne DNK koja je provedena u laboratorijima u Beču kod kolege Rona Pinhasija i u Harvardu kod Davida Reicha. Rezultati tih istraživanja uskoro će biti publicirani - zaključio je Mario Novak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....