PLANIRAJU BUDUĆNOST

NOVI ZAPANJUJUĆI DETALJI O INTELIGENCIJI VRANA Hrvatska znanstvenica s Cambridgea sudjelovala u zanimljivom istraživanju ptica iz porodice vrana

Ljerka Ostojić
 Julia Leijoa

One su “Einsteini među životinjama”. Vrane i ostale ptice iz istoimene obitelji, poput šojki, gavrana, kreja, svraka i čavki, posljednjih su godina u fokusu znanstvenog interesa zbog svoje visoke inteligencije. Najnovije istraživanje šojki hrvatske znanstvenice dr. Ljerke Ostojić i njezinih kolega s Cambridgea pokazuje kako te ptice koriste različite strategije da bi sačuvale hranu.

- Razne ptice iz porodice vrana, kao na primjer šojke, poznate su po tome što skrivaju hranu za kasnije i dobro pamte gdje su što skrile. Ali u slučaju da je to vidjela i neka druga šojka, onda i ona zna gdje je hrana skrivena i može je kasnije ukrasti. Prijašnja su istraživanja otkrila da šojke imaju razne strategije kako bi spriječile krađu svoje hrane. Primjerice, ako je netko gleda, šojka će hranu sakriti što dalje od promatrača, iza pregrade ili u mraku - rekla je dr. Ljerka Ostojić, postdoktorandica na Sveučilištu Cambridge

Veliki mozgovi

Istaknula je kako su dosadašnja istraživanja ukazala na to da ove ptice možda posjeduju kognitivnu sposobnost poznatu kao “teorija uma”, tj. da znaju što drugi vide i žele.

- Naše istraživanje otkrilo je da šojke, kad skrivaju hranu, uzimaju u obzir ne samo što druga šojka vidi nego i što želi. Tako šojke sakrivaju prvenstveno hranu koju druga šojka trenutačno ne želi jesti, na primjer jer se te iste hrane upravo najela, pa je vjerojatnost da će je ukrasti mala. To pokazuje da su strategije koje šojke koriste kako bi sačuvale svoju hranu puno fleksibilnije nego što se dosad mislilo - ustvrdila je dr. Ostojić.

Naša sugovornica osvrnula se na inteligenciju ptica iz obitelji vrana.

- One, baš kao i papige, imaju relativno velike mozgove s obzirom na veličinu tijela, a najnovija istraživanja ukazuju da imaju i gustoću neurona sličnu velikim čovjekolikim majmunima. Sukladno tome kod vrana nailazimo i na mnoštvo kognitivnih sposobnosti koje imaju veliki čovjekoliki majmuni, na primjer planiranje budućnosti, kauzalno rasuđivanje, pa i ‘teoriju uma’. Izgleda da su te sposobnosti rezultat konvergentne evolucije, tj. da su te vrste razvile te sposobnosti neovisno jedne o drugima, jer su se i vrane i majmuni susretali sa sličnim problemima - pojasnila je dr. Ljerka Ostojić.

Međusobno hranjenje

Ova mlada znanstvenica rođena je u Rijeci, gdje je završila prva tri razreda osnovne škole, a školovanje je nastavila u Beču, gdje je diplomirala psihologiju. Zatim je doktorirala eksperimentalnu psihologiju na prestižnom Cambridgeu, gdje sada proučava evoluciju socijalne inteligencije.

- Moj tim i ja već godinama istražujemo teoriju uma kod šojki, a posebno nas zanima znaju li one što drugi žele. U tim istraživanjima ne koristimo samo ponašanje skrivanja hrane, nego i međusobno hranjenje koje šojke pokazuju tijekom doba parenja. Naš je cilj utvrditi je li mužjakova sposobnost da ženku hrani hranom koju ona trenutačno želi bazirana na teoriji uma. Odnosno zanima nas razumije li mužjak zašto i koju hranu ženka trenutačno želi jesti, ili se on povodi samo njenim ponašanjem koje mu ukazuje čime da je hrani - naglasila je dr. Ljerka Ostojić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 10:18