Nobel za fiziku dodijeljen trojici Amerikanaca za istraživanja svemira. Pokojni Steinman ostaje lauerat

ZAGREB - Ovogodišnja Nobelova nagrada za fiziku pripala je Amerikancima Saulu Perlmutteru i Adamu Riessu te Australcu Brianu Schmidtu za istraživanja na području astrofizike. Trojica laureata nagađena su za otkriće ubrzanog širenja svemira do kojega su došli opservacijama udaljenih supernova.

Sva trojica dobitnika Nobelove nagrade relativno su mladi znanstvenici. Saul Perlmutter (52) profesor je astrofizike na Sveučilištu Calfornia, Brian Schmidt (44) profesor je na Australskom nacionalnom sveučilištu , a Adam Riess (42) profesor je astronomije na Sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoreu. Polovica nagrade od oko 1,5 milijun dolara pripast će Perlmutteru dok će Riess i Schmidt podijeliti preostalih 750.000 dolara.

Ipak, današnja objava laureata iz fizike u sjeni je dodjele Nobela za medicinu Ralphu Steinmanu sa Sveučilišta Rockefeller koji je preminuo 30. rujna u 68-oj godini od raka gušterače. Kako prema pravilima nagrada ne može biti dodjeljena posthumno, Nobelovo povjerenstvo našlo se u delikatnoj situaciji. No, nakon izvanrednog sastanka 50 profesora Instituta Karolinska iz Stockholma, koji odlučuju o laureatu iz medicine, u ponedjeljak navečer odlučilo je da pokojni Steinman ostaje nobelovac.

- Odluka o dodjeli Nobelove nagrade Ralphu Steinmanu donešena je u dobroj namjeri i bila je zasnovana na pretpostavci da je laureat živ - priopćilo je Nobelovo povjerenstvo.

Göran Hansson, generalni tajnik Nobelova komiteta, pojasnio je kako se laurate nikad ne obavještava unaprijed da su dobili nagradu.

- Mi smo nakon objave dobitnika pokušali telefonirati dr. Steinmanu, a kada ga nismo dobili posla sam e-mail. Poruku je vidjela Steinamova kćerka koja je obavijestila rektora Sveučilišta Rockefeller. On je zatim kontaktirao Nobelovo povjerenstvo - prepričao je Hansson dramu oko Nobela za medicinu. Nažalost, Ralph Steinman nije doživio vijest kako su njegova izvanredna otkrića o našem imunološkom sustavu nagrađena najvećim znanstvenim priznanjem. To je događaj bez presedana u 110 godina dugoj povijesti dodjele Nobelove nagrade. Slično se dogodilo 1996. godine kada je William Vickrey preminuo dva dana nakon što je objavljeno da je dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju.

Kako se nagrada uvijek dodjeluje 10. prosinca, na dan smrti Alfreda Nobela koji je svoj novac zarađen na izumu dinamita ostavio za dobrobit čovječanstva, Vickrey je nije primio, ali je ostao na popisu laureata.

Nobelova nagrada za književnost 1931. godine posthumno je dodijeljena Ericu Axelu Karlfeldtu, ali je kasnije uvedeno pravilo prema kome se priznanje može dodijeliti samo živim osobama.

Upravo zbog toga pravila mnogi su izvanredni znanstvenici ostali bez zasluženog priznanja. Najdramatičniji je slučaj britanske znanstvenice Rosalind Franklin koja je imala ključni doprinos u otkriću strukture DNK 1953. godine.

Otkriće dvostruke uzvojnice DNK najveće je u biologiji 20. stoljeća, a James Watson, Francis Crick i Maurice Wilkins za to su nagrađeni Nobelovom nagradom za medicinu.