Gomilaju se dokazi o povezanosti razvoja ozbiljnih bolesti poput raka i konzumiranja prerađene hrane, piše NBC News.
Dvije znanstvene studije objavljene u ponedjeljak naglašavaju opasnost učestale konzumacije hrane poput hot-doga, raznih grickalica, gaziranih sokova i prženih krumpirića.
Prva studija koja je analizirala više od 24.000 odraslih osoba u Italiji, pokazala je da su oni koji su učestalo konzumirali ultra-prerađenu hranu u velikim količinama, općenito bili u većem riziku od smrti, posebno od kardiovaskularnih bolesti, u usporedbi s ljudima koji su jeli manje takve hrane.
Druga je studija pratila više od 200.000 američkih zdravstvenih radnika kroz razdoblje od 24 do 28 godina i ustanovila da su muškarci koji su konzumirali mnogo ultra-prerađene hrane - u prosjeku više od devet puta dnevno - imali 29 posto viši rizik od razvoja kolorektalnog raka u odnosu na one muškarce koji su jeli samo tri takva obroka dnevno.
Fang Fang Zhang, glavna autorica druge studije i profesorica na Sveučilištu Tufts, kazala je da su ljudi u grupi koja je konzumirala najviše prerađene hrane, čak oko 80 posto dnevnih kalorija dobivala upravo iz takvih namirnica. U SAD-u je prosjek 57 posto.
Studija nije pronašla povezanost između konzumiranja ultra-prerađene hrane i kolorektalnog raka kod žena, iako znanstvenici nisu sigurni zašto. Prema jednoj teoriji, više razine estrogena kod žena možda pružaju određenu zaštitu, kazala je dr. Zhang. No rezultati bi mogli biti i anomalija s obzirom na to da je većina rizičnih faktora ista za oba spola.
Prijašnje studije povezale su ultra-prerađenu hranu s povećanim rizikom od povišenog kolesterola, dijabetesa, pretilosti, kognitivnog propadanja, raka dojke i raka općenito.
Hrana koja se smatra ultra-prerađenom sadrži više umjetnih sastojaka od one koja je prerađena samo dodavanjem soli, šećera ili ulja. Ultra-prerađena hrana obično ima jako malo cjelovitih sastojaka i sadrži umjetne arome, bojila ili druge aditive. Gotovi obroci koji se samo podgriju u mikrovalnoj pećnici, zapakirane krafne i sladoled, na primjer, spadaju u tu kategoriju.
‘Ovo je svojevrsni pokušaj da se definira tzv. ‘junk food‘ koji svi prepoznajemo kad ga vidimo‘, kazao je Walter Willett, profesor epidemiologije i nutricionizma na T.H. Chan školi javnog zdravlja na Harvardu, koji nije bio uključen ni u jednu od studija.
S obzirom da su debelo crijevo i rektum dijelovi našeg probavnog trakta ‘prvi na udaru prehrane‘, Willett kaže kako se čini da je kolorektalni rak u izravnijoj vezi s prehranom u odnosu na druge oblike raka.
Sve više slučajeva raka
Stope kolorektalnog raka povećale su se posljednjih desetljeća među mlađim odraslim osobama. Studija Američkog društva za rak otkrila je kako su stope raka debelog crijeva od 1980-ih godina među ljudima između 10 i 39 godina rasle svake godine, a udio raka rektuma kod ljudi mlađih od 55 godina udvostručio se od 1990. do 2013.
‘Prehrana vjerojatno igra ulogu u povećanju pretilosti kojem kontinuirano svjedočimo, a znamo da je pretilost povezana s kolorektalnim rakom i drugim vrstama raka‘, rekla je Caroline Um, glavna znanstvenica Američkog društva za rak. ‘Vidimo sve više i više mladih pretilih ljudi koji pate od različitih stanja vezanih uz pretilost poput dijabetesa i metaboličkog sindroma.‘
Međutim, nova studija pokazala je i da je ultra-procesuirana hrana povezana s kolorektalnim rakom kod muškaraca neovisno o njihovom indeksu tjelesne mase.
Znanstvenici zato sugeriraju da su za taj trend barem djelomično odgovorni kemijski aditivi u hrani ili sintetičke kemikalije u pakiranjima. Mnoge mesne prerađevine sadrže nitrate i nitrite, konzervanse koji povećavaju rizik od raka.
‘Crveno i prerađeno meso povećava rizik od razvoja kolorektalnog raka‘, kaže dr. Zhang.
Njena je studija ustanovila da su proizvodi od prerađenog mesa poput hot-doga, salama i kobasica, kao i umjetno zaslađeni napici, u značajnoj korelaciji s rizikom od razvoja kolorektalnog raka kod muškaraca.
Slično tome, talijanska studija je otkrila da loša nutritivna kvaliteta - koja se definira kao nezdrava ravnoteža šećera, vlakana i masnoće - sama po sebi ne objašnjava povezanost ultra-prerađene hrane i više smrtnosti. Zato je autorica studije, Marialaura Bonaccio, kazala kako negativnim zdravstvenim ishodima vjerojatno doprinose aditivi.
‘Dijetna kola može biti ocijenjena kao nutritivno dobra jer ne sadrži šećer, no kola nije čak ni hrana. To je samo kombinacija kemikalija‘, kazala je.
U svojoj studiji Bonaccio predlaže označavanje hrane s obzirom na stupanj prerađenosti, uz podatke o nutritivnoj vrijednosti, kako bi se ljudima olakšao odabir zdravijih namirnica. No drugi stručnjaci smatraju da ta promjena neće jako utjecati na najrizičniju populaciju.
‘Pravila označavanja hrane funkcioniraju kod ljudi višeg obrazovanja i viših prihoda jer oni posvećuju više pažnje na deklaracije i znaju kako ih čitati‘, kaže dr. Zhang. No deklaracije su manje učinkovite za ljude nižeg stupnja obrazovanja i s nižim prihodima jer oni češće kupuju jeftiniju hranu koja se brzo priprema i može duže stajati na polici.
Općenito bi pravilo trebalo biti, kaže Willett, da se mesne prerađevine konzumiraju rijetko, zaslađeni sokovi tek povremeno i smanji unos zasićenih masti.
No ipak, neka je ultra-prerađena hrana zdravije od druge. Žitne pahuljice i kruh od cjelovitog zrnja, na primjer, mogu biti dobar izvor dijetalnih vlakana te mogu smanjiti rizik od raka i srčanih bolesti.
Znanstvenici još nisu odredili točnu razinu ultra-prerađene hrane koja predstavlja zdravstveni rizik.
‘Zapravo ne znamo postoji li sigurna količina ili je štetna baš svaka, pa i najmanja količina ultra-prerađene hrane‘, kazala je dr. Um.