Morski pas odgrizao nogu mlade Amerikanke dok je ronila u blizini odmarališta Blue Haven na otočju Turks i Caicos, britanskom prekomorskom području u Karibima, objavili su američki mediji prije nekoliko dana. To je već 23. napad morskih pasa na ljude u ovoj godini što je potaklo rasprave oko toga raste li broj ugriza tih top predatora o kojima je 1975. godine Steven Spielberg snimio kultni film "Ralje". Prošle godine u svijetu je zabilježeno 57, a 2021. godine čak 71 napad morskih pasa.
- Broj napada je uvijek varirao, iako je zadnjih pedesetak godina veći zbog razvoja turizma i amaterskih vodenih sportova. Dobar primjer za tu varijabilnost je pad broja napada za vrijeme pandemije covida 19, kad je bilo manje turista na moru. Imamo s jedne strane nedostatak hrane za morske pse, zbog neodrživog iskorištavanja, prvenstveno većih riba poput tune, a s druge strane su klimatske promjene. Zbog nedostatka pučinskih vrsta riba, morski psi se sve češće približavaju obali – pojašnjava dr. Petar Kružić, izvanredni profesor na Prirodoslovno- matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu.
- Klimatske promjene mijenjaju areal vrsta, pa morski pas tigar, iako još uvijek rijetko, zna ući u Sredozemno more. Takvi ulasci tropskih vrsta morskih pasa zbog zagrijavanja Sredozemnog mora bit će sve češći. Jedan od razloga većeg broja napada je i neodgovornost kupača i surfera, koji unatoč upozorenjima odlaze na plaže za koje je poznato da su morski psi u blizini. Na Jadranu je iznimno mali broj napada morskih pasa, s time da je jedina opasnija vrsta veliki bijeli morski pas koji je u zadnje vrijeme rijetka pojava kod nas. To ne znači da ih nema, ali ne u većem broju. Nema ih zbog nedostatka njihove hrane: tune je prelovljena, a morska medvjedica se pojavljuje vrlo rijetko zbog drastično smanjene populacije u Sredozemnom moru. Kod nas su opasniji gliseri uz obalu nego morski psi – naglasio je Kružić.
Morski psi spadaju u drevne životinjske vrste, pojavili su se prije otprilike 400 milijuna godina, a posljednjih 70 milijuna godina praktički se nisu mijenjali. Iako ljudi imaju iskrivljenu percepciju da su morski psi "opasna čudovišta", oni su presudni za morski okoliš.
- Morski psi se hrane potencijalno destruktivnim populacijama riba. Njihova intervencija sprječava eksploziju pojedinih vrsta riba i njihovo preuzimanje određenog mjesta unutar hranidbenog lanca. Često ih zovu i ‘imunološkim sustavom oceana‘ - ustvrdio je Kružić.
Studija objavljena 2021. godine u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature pokazala je kako je od 1971. godine nestalo 71 posto morskih pasa: svakog sata ubije se 11.000 morskih pasa, odnosno tri svake sekunde. Danas su morski psi izloženi riziku od izumiranja koji prvenstveno uzrokuje prekomjerni izlov, kao ciljani lov na morske pse i češće "prilov" tijekom ribolova na druge vrste poput tune i sabljarke.
Naš sugovornik objasnio je i zašto morski psi napadaju ljude.
- Napadaju zato što su gladni i žele provjeriti što smo, hrana ili komad otpada. Na našu žalost, jedino ustima to mogu provjeriti, pa je većina ugriza slučajna. Ljudima more nije stanište, bar ne direktno. Morskim psima je, a mi ulazimo u njihov teritorij. Drugi razlog je teritorijalnost i napadaju kad su ugroženi, iako je to rjeđi slučaj, jer većina vrsta pobjegne. Veće jedinke morskih pasa su znatiželjnije i ponekad mogu biti opasni za ljude – kazao je Kružić.
Naglasio je kako valja znati rasprostranjenost opasnih vrsta morskih pasa poput tigrova, bikova, velikog bijelog psa te izbjegavati plivanje i ronjenje u tim područjima, pogotovo udaljavanje od obale.
- Na ta pravila su turisti uglavnom upozoreni. Negativan primjer za to su napadi morskih pasa u Crvenom moru, gdje se često turisti ne pridržavaju pravila i plivaju u zabranjenim zonama. Kod turističkog ronjenja s morskim psima, unaprijed se napravi plan i način ronjenja zbog sigurnosti. Zna se dogoditi i provocirani napad kod ronjenja, ali za to su krivi sami ronioci – zaključio je Petar Kružić.