Najmanji mjesec oko najdaljeg planeta u Sunčevu sustavu dobio je svoje ime - Hipokamp, a znanstvenici su jučer otkrili i kako se taj mali Neptunov suputnik našao na mjestu gdje ne bi trebalo biti ničega.
Njegovo je otkriće bilo potpuno slučajno. Znanstvenik s Instituta SETI, Mark Showalter, proučavao je snimke Neptunovih prstenova s teleskopa Hubble 2013. godine. Koristio je tehniku kojom je pokušavao kompenzirati kretanje tijela u orbiti te spajanja više fotografija odjednom kako bi izoštrio mutne detalje kada ga je nešto nagnalo da proširi svoju potragu i na područje znatno šire od prstenova.
Pronašao je “dosta očitu točku” na setu fotografija snimljenih 2009. godine. Showalter je počeo gledati i starije fotografije te našao isti objekt na još nekoliko fotografija snimljenih nakon 2004. godine. Sve su fotografije bile dostupne javnosti već godinama, no Showalter je prvi shvatio da skrivaju nešto novo.
Vrlo brz
Radilo se o sićušnom i vrlo brzom objektu koji je bilo nemoguće izravno uslikati Hubbleovom kamerom. U najnovijoj studiji, objavljenoj u srijedu u časopisu Nature, Showalter i njegov tim koristili su inovativni pristup u kojem su spojili osam fotografija ekspozicije od pet minuta kako bi dobili jasnu sliku malog mjeseca, njegova oblika i veličine.
Prema pravilima Međunarodne astronomske unije, mjeseci oko Neptuna moraju dobiti ime povezano s grčko-rimskom mitologijom i morem (Neptun je u rimskoj mitologiji bog mora). Showalter, strastveni ronilac, nazvao je mjesec Hipokamp, po mitskom biću konjske glave i ribljeg repa koje je vuklo Neptunovu kočiju, ali i po morskom konjicu čije je latinsko ime Hippocampus.
Hipokamp juri oko Neptuna gotovo devet kilometara u sekundi, 24 puta brže od zvuka i gotovo deset puta brže nego što Mjesec kruži oko Zemlje. Dužine je tek 34 kilometra, upola veći od Zagreba. Njegova je površina crna kao asfalt - dodatni razlog zašto ga je bilo tako teško uhvatiti na snimkama.
Većinu mjeseca u orbiti oko Neptuna otkrila je 1989. sonda Voyager 2, jedina koja je ikad posjetila najdalji planet u Sunčevu sustavu. No, sićušnog i mračnog Hipokampa nije zamijetila. Showalter je čak pregledao sve snimke s Voyagera, no iako su neke bile vrlo blizu, Hipokamp je svaki put bio izvan kadra.
Kataklizma
Znanstvenici vjeruju kako je nastao kao posljedica razornog događaja u povijesti Neptuna - udara kometa u susjedni mjesec Protej. Od siline udarca na Proteju je nastao krater Faros, širok više od 230 kilometara, a u svemir je izbačeno dovoljno materijala za 50 Hipokampa. Tijekom milijardi godina nakon udara, pretpostavlja se, dio tog kamenja i prašine spojio se u novi mjesec - Hipokamp.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....