GLOBALNO ZATOPLJENJE

LJETA SU SVE DULJA U Hrvatskoj je podnošljivije nego lani, ali tu smo iznimka u svijetu

 Damjan Tadić / CROPIX

Val vrućina koji je prvih 10-ak dana kolovoza zahvatio Hrvatsku, pokazuju meteorološki podaci, donio je natprosječno visoke temperature za početak kolovoza u Hrvatskoj, i to od tri do pet stupnjeva više od višegodišnjeg prosjeka za to razdoblje.

Tako je, primjerice, u Poreču, Gospiću, na Pagu te u Zagrebu - i na Griču i u Maksimiru - zabilježena prosječna temperatura za nešto više od pet Celzijevih stupnjeva viša od prosjeka. U Maksimiru je bilo čak 14 vrućih dana u nizu, s najvišom temperaturom zraka od 30°C i višom. U razdoblju od 28. srpnja do 10. kolovoza takav se niz dogodio još samo 1994. godine. Pritom je srednja najviša temperatura zraka ove godine bila 4. u nizu najviših - viša je bila samo 1994. te 2013. i 2017. godine.

Ekstremi

Međutim, unatoč velikim vrućinama početkom kolovoza, uzmemo li u obzir cijelo ljetno razdoblje, ono je u Hrvatskoj bilo bitno podnošljivije od lanjskoga, a toplinski val neusporedivo manje izražen nego u drugim dijelovima svijeta.

Tijekom ljeta prošle, 2017. godine, ističe meteorolog Lovro Kalin iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, zabilježili smo 3-4 jaka toplinska vala, s temperaturama koje su se penjale do 42 stupnja, a koje su pratile jake suše, nestašice vode i, posljedično, katastrofalni požari.

- Praktički cijelo prošlo ljeto je bio toplinski val. U siječnju lanjske godine imali smo, pak, ekstremni val hladnoće. U budućnosti valja očekivati još češća i dugotrajnija razdoblja ekstremnih vremenskih uvjeta - kaže Kalin.

Ovogodišnji toplinski val osobito su obilježile visoke noćne temperature, pa je, primjerice, na splitskoj postaji Marjan ponovljen rekordni niz dana u kojima najniža temperatura ni danju ni noću nije padala ispod 25 stupnjeva. Riječ je o razdoblju od 30. srpnja do 10. kolovoza, a slično je, otkad postoje mjerenja, zabilježeno još samo prošle godine.

Nasreću, ističu meteorolozi, toplinski je val ove godine u Hrvatskoj bio manje izražen nego u drugim dijelovima svijeta.

Naime, tijekom lipnja i srpnja simultani toplinski valovi iznimnog intenziteta zahvatili su Japan, Grčku, SAD, Irsku, Kanadu, Švedsku... Početkom srpnja na meteorološkoj postaji Ouargla u alžirskom dijelu Sahare zabilježena je temperatura od 51,3, što je najviša temperatura ikad službeno izmjerena u Africi. Na obalama Omana noćna je temperatura u tom razdoblju bila viša od 42,5°C, što je najviša “najniža” dnevna temperatura ikad izmjerena na svijetu.

Velika Britanija u tom se razdoblju suočila s nezapamćenim sušama. Tijekom lipnja na jugu Engleske zabilježeno je samo 3 milimetra padalina po četvornome metru, što je tek 3 posto uobičajene količine padalina.

Suše

Posljedice takvih vremenskih prilika osobito su dramatično zabilježene na satelitskim snimkama pod nazivom “Od zelenog do smeđeg u mjesec dana”. Snimke satelita Europske svemirske agencije pokazuju dio Irske, Veliku Britaniju, Nizozemsku, Belgiju, dio Njemačke i dio Francuske snimljene 28. lipnja - riječ se o “zelenoj” snimci tih zemalja obraslih raslinjem. Ni mjesec dana poslije, 25. srpnja, snimka istog dijela planeta potpuno je smeđa: zbog suše, izgleda kao spaljena zemlja.

Ekstremne suše pratili su i jaki požari, sa stotinama ozlijeđenih i desecima mrtvih.

Prema procjenama UN-ove Svjetske meteorološke organizacije, 2018. godina svrstat će se uz bok prethodne tri godine, koje su ocijenjene trima najtoplijim godinama otkad postoje mjerenja. Studije su pokazale da je, globalno, 2016. bila najtoplija godina od kraja 19. stoljeća, otkad postoje relevantni podaci.

Drugo mjesto dijele 2015. i 2017. godina, a 2018. vjerojatno će zasjesti na 3. mjesto.

Trend ovakvog zatopljavanja, prema ocjeni UN-a, posljedica je emisije stakleničkih plinova.

- Globalno je došlo do povećanja energije u klimatskom sustavu zbog kojeg su posljednjih godina sve češći ekstremni uvjeti i sve dulje traju.

I prije smo imali temperature koje su se penjale, primjerice, na 37 stupnjeva, ali ne tako često kao posljednjih godina. Sve nas češće i na dulje razdoblje zahvaćaju valovi jake vrućine ili hladnoće, kao što je bio ovaj toplinski val ili kao što je bio val hladnoće krajem veljače - objašnjava Kalin.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 20:14