ZNANSTVENICI U ŠOKU

‘Led na Zemlji otapa se rekordnom brzinom!‘: Pogledajte ove fotografije, promjena je drastična

Fotografije pokazuju islandski Breiðamerkurjökull glečer 1989. i 2019.
 NATIONAL LAND SURVEY OF ICELAND/KIERAN BAXTER
Tijekom 23 godine dugog razdoblja proučavanja istraživači su uočili gotovo 60 postotno globalno povećanje stope otapanja leda

Ne tako davne 1989. godine fotograf Colin Baxter posjetio je ledenjak Skaftafell (koji je dio najvećeg europskog ledenjaka Vatnajokull) na Islandu i tijekom obiteljskog putovanja snimio fotografiju zaleđenog krajolika.

Točno 30 godina nakon, njegov sin dr. Kieran Baxter vratio se na istu lokaciju, a ono što je zabilježio objektivom bio je potpuno promijenjeni krajobraz.

Ledenjak se drastično otopio. Manji je za oko 400 četvornih metara, procjenjuju znanstvenici i napominju kako je sve posljedica klimatskih promjena, prenosi BBC.

- Užasavajuće je vidjeti ovoliku promjenu u proteklih par desetljeća. Ovdje možemo jasno vidjeti koliko je ozbiljna situacija koja utječe na cijeli svijet - kazao je said Dr Kieran Baxter, predavač na sveučilištu Dundee.

image
Heinabergsjokull 1989. i 2019.
NATIONAL LAND SURVEY OF ICELAND/KIERAN BAXTER

U izvješću Europske svemirske agencije ESA-e, objavljenom u stručnome časopisu Cryosphere znanstvenici upozoravaju da se led na našem planetu otapa rekordnom brzinom, što je posljedica klimatskih promjena.

Autori istraživanja ukazuju na to da se u svijetu u razdoblju od 1994. do 2017. godine otopilo oko 28 bilijuna tona leda, što je ekvivalent bloku debljine stotinu metara i veličine Velike Britanije.

Znanstvenici su iznijeli i podatak po kojem bi bilijun tona leda, kad bi se oblikovao u kocku, dosegao visinu veću od Mount Everesta.

image
Hoffellsjokull 1982. i 2019.
NATIONAL LAND SURVEY OF ICELAND/KIERAN BAXTER

Tijekom 23 godine dugog razdoblja proučavanja istraživači su uočili gotovo 60 postotno globalno povećanje stope otapanja leda.

"Iznenadilo nas je kad smo ustanovili tako velik porast u nepunih 30 godina", rekao je koautor studije Thomas Slater, glaciolog s britanskog Sveučilišta Leeds. Od 2012. godine stopa otapanja leda na Antarktici utrostručila se u usporedbi s prethodna dva desetljeća.

Tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća godišnje se otapalo oko 0,8 bilijuna tona leda, a do 2017. taj je broj dosegnuo čak 1,2 bilijuna godišnje.

image
Skaftafellsjokull 1989. i 2019.
NATIONAL LAND SURVEY OF ICELAND/KIERAN BAXTER

Globalno je atmosferska temperatura porasla za oko 1,1 Celzijev stupanj u odnosu na predindustrijsko razdoblje, no na Arktiku je u posljednjih 30 godina stopa zagrijavanja više nego dvostruko veća od svjetskog prosjeka.

Nove studije pokazuju da je sve vjerojatniji scenarij kojega su se znanstvenici najviše bojali. Ako se proces nastavi istim tempom, mnogi misle kako postoje izgledi da Arktik praktički ostane bez leda do 2035. godine.

Otapanje leda na Antarktiku i Grenlandu te onog s planinskih ledenjaka u zadnjih je trideset godina utjecalo na podizanje prosječne globalne razine mora za 3,5 centimetra. Slater je upozorio da će podizanje razine mora u ovom stoljeću imati vrlo ozbiljan utjecaj na život stanovništva priobalnih područja.

image
Hoffellsjokull 1982. i 1989..
NATIONAL LAND SURVEY OF ICELAND/KIERAN BAXTER

Istraživači ESA-e do saznanja su došli analizom globalnih satelitskih podataka, a rezultate svojih istraživanja povezali su sa studijama provedenim na kopnenom dijelu polarnih regija te s istraživanjima 215.000 planinskih ledenjaka.

Geolog Gabriel Wolken s Odjela za geološka i geofizička istraživanja na Aljasci, koautor Arktičkog izvješća za 2020. godinu objavljenog u prosincu, koji nije sudjelovao u ovoj studiji kaže da su stanovnici Aljaske "itekako svjesni" gubitka ledenog pokrova jer "promjene gotovo svakodnevno vide golim okom."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. studeni 2024 08:03