Klimatske promjene prijete kavi, spas bi mogla biti ‘zanemarena‘ sorta: ‘Može izdržati vrućinu, sušu i štetočine!‘

Klimatske promjene prijete kavi, omiljenom napitku više od dvije milijarde ljudi. Arabika (Coffea arabica), najčešće konzumirana vrsta kave, mogla bi izumrijeti do 2080. godine, no ugrožena je i robusta (Coffea Canephora) na kojoj počiva 40 posto svjetske proizvodnje. No, ima i dobra vijest: liberijska kava ili liberika (Liberica excelsa), "zanemarena" vrsta kave dobro podnosi vrućinu, sušu i bolesti koje su došle s klimatskim promjenama. Liberica excelsa porijeklom je iz tropske središnje Afrike, a uzgajala se neko vrijeme krajem 19. stoljeća, a onda su se uzgajivači okrenuli arabiki i robusti.

- S klimatskim promjenama trebali bismo razmišljati o drugim vrstama koje mogu održati industriju kave na globalnoj razini – rekla je za New York Times dr. Catherine Kiwuka, stručnjakinja za kavu iz ugandske Nacionalne organizacije za poljoprivredna istraživanja.

U Ugandi, jednom od najvećih afričkih izvoznika kave, već godinama miješaju liberiku s robustom, a ove godine je pokušavaju plasirati na svjetskom tržištu pod njenim pravim imenom: Liberica excelsa.

Švicarska kompanija Volcafe specijaliziran za trgovinu kavom, nada se da će ove godine isporučiti do tri tone liberike specijaliziranim pržionicama u inozemstvu, uključujući Veliku Britaniju i SAD.

Povijest uzgoja kave seže u šesto stoljeće, kada je nekoliko stabala s visoravni u Etiopiji posađeno u Jemenu. Oko 1000. godine od sušenih i prženih sjemenki kave počeo se pripremati napitak koji se ubrzo proširio diljem Arapskog poluotoka.

Tijekom vladavine sultana Sulejmana Veličanstvenog 1573. godine kava stiže u Istanbul, gdje postaje neizostavni dio svakodnevice u carskoj plači Topkapi. Europljani su okus kave prvi put osjetili 1615. godine, kada su je mletački trgovci iz Istanbula donijeli u Veneciju.

Ubrzo se kava proširila diljem Europe i postala popularno piće, a tijekom 17. i 18. stoljeća kavane se nicale u Italiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Njemačkoj. Kako bi uživali u omiljenom napitku koji sadrži stimulativno sredstvo kofein, Europljani su u svojim tropskim kolonijama podigli plantaže kave.

Danas se kava uzgaja u 70 zemalja svijeta, a 60 posto zrna potječe od vrste Coffea arabica, čija su stabla prije 1400 godina iz Etiopije presađena u Jemenu. Zrna arabike imaju blag i profinjen okus, a njihov najveći proizvođač je Brazil. No, globalno zagrijavanje postalno je ozbiljna prijetnja jer biljka arabika (kavovac) voli blage temperature koje se u prosjeku kreću između 18 i 22 Celzijeva stupnja. Stoga ta biljka dobro uspijeva u planinskim dijelovima tropskih područja na nadmorskim visinama između 1000 i 2000 metara. No, kako globalna temperatura raste, tako raste i donja granica na kojoj se kava uzgaja.

Primjerice, u Kolumbiji se kava nekad uzgajala na 1000 metara nadmorske visine, a sada ispod 1200 metara nadmorske visine ima vrlo malo biljaka arabike. Prije četiri godine, Coffea arabica stavljena je na popis ugroženih biljnih vrsta. Nažalost, klimatske promjene prijete i robusti, koja potječe iz Ugande, ali je njezin najveći proizvođač Vijetnam. Koristi se kao jeftinija zamjena za arabiku, ali ima gorko-kiseo okus koji se mnogima ne sviđa. Stoga se često miješa s arabikom.

Dok su arabika i robusta dvije široko uzgajane vrste, 124 vrste rastu kave u divljini. Zanimljivo je da se jedna sorta liberike počela uzgajati na Cejlonu, današnjoj Šri Lanki, još 1870-ih kad je jedno gljivično oboljenje opustošilo tamošnje plantaže arabike.

Druga sorta Liberica excelsa, porijeklom je iz nizina Ugande. U usporedbi s robustom, čiji uzgoj dominira u Ugandi, liberiki treba više vremena da sazrije i proizvede plod. Svako stablo može narasti do visine od osam metara, pa se tamošnji uzgajivači moraju penjati na ljestve kako bi obrali plodove.

- Poljoprivrednici biraju sortu Liberica exelsa jer ju je lako uzgajati, čini se da je tolerantnija na bolesti i štetočine od robuste i daje visoke prinose. Svako je stablo u stanju dati do oko osam kilograma čiste kave, a vrlo stara, ‘matična stabla‘ mogu dati više od 40 kilograma - rekla je Catherine Kiwuka koja ističe kako liberika ima jaču aromu i kvalitetnija je kava od robuste.

Posljednjih nekoliko godina dr. Kiwuka surađuje s britanskim znanstvenikom dr. Aaronom Davisom iz Odjela za istraživanje kave u Kraljevskom botaničkom vrtu u Kewu. "U svijetu koji se zagrijava i u eri opterećenoj poremećajima u opskrbnim lancima, Liberica mogla bi se ponovno pojaviti kao glavna usjevna biljka kave", naveli su u radu objavljenom u časopisu Nature u prosincu prošle godine znanstvenici Aaron Davis i Catherine Kiwuka.