IVAN GÜTTLER

Klimatolog iz DHMZ-a: ‘Došlo je vrijeme da napustimo naftu, ugljen i plin. A i hranu ćemo morati drugačije proizvoditi‘

Ivan Güttler

 Marko Miscevic/Cropix
‘Imamo lipanj koji je bio najtopliji od kada je mjerenja u Zadru, Pločama, Slavonskom Brodu i Lastovu‘, naglasio je Ivan Güttler iz DHMZ-a

Klimatolog Ivan Güttler iz Državnog hidrometeorološkog zavoda kazao je u HTV-ovom Dnevniku kako analiza za mjesec lipanj pokazuje da je u Hrvatskoj, nakon svibnja, koji je bio topao i vrlo topao, ostavljamo iza sebe ekstremno topao lipanj na čitavom području Republike Hrvatske.

- Imamo lipanj, koji je bio najtopliji, od kada je mjerenja u Zadru, Pločama, Slavonskom Brodu i Lastovu, naglasio je.

Dodao je kako s ovako visokim temperaturama s kojim smo se morali nositi u lipnju, pratile su i niske količine oborina u primorskoj Hrvatskoj. Svakih desetak godina dijelovi Hrvatske zagriju se otprilike, 0.3 stupnja.

- I tako iz godine u godinu, iz desetljeća u desetljeće. Kad gledamo zadnjih stotinjak godina, od kraja 19. stoljeća, pa do danas, čitav svijet se zagrijao za otprilike 1.1 stupanj. Možemo reći da neke osobe koje su bile skeptične prije deset, petnaest godina, čak i oni vide da postoje dokazi o zagrijavanju planete i zagrijavanju naših gradova - neupitni, rekao je Ivan Güttler.

Ključna granica

Ključna je granica da zagrijavanje ne prijeđe jedan i pol stupanj. Güttler je naglasio kako je vrlo vjerojatno da ćemo prijeći tu granicu.

Kada se ta granica prijeđe, neće se dogoditi masovna katastrofa. Sa svakom desetinkom stupnja, ulazimo u svijet u kojem su ekstremi češći. Osim toplinskih problema, javljaju se i suše.

- Ukoliko prijeđemo tu granicu od 1.5, odnosno dva stupnja, postoje metode da se vratimo natrag. Te metode će uključivati odustajanje od fosilnih goriva. Došlo je vrijeme, da nažalost, napustimo i naftu, ugljen i prirodni plin. Moramo se okrenuti novim izvorima energije i drugačijim načinima proizvodnje hrane, poručio je.

Veliki Zeleni plan

Veliki Zeleni plan temeljni je dokument Europske Unije, klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. Je li utopija ili dostižno? Klimatolog Güttler istaknuo je kako danas postoji zanimanje za klimatskim promjenama.

- Te, klimatske promjene, preživjet će druge probleme i nastavit će se kroz sljedeća desetljeća. Političari su bitni i to na svim razinama. Građani su sve informiraniji i sve bolje razumiju taj problem, kazao je.

Mladi su postali vrlo osjetljivi na problem klimatskih promjena.

- Moram naglasiti da su različiti inženjeri i inovatori spustili cijene različitih rješenja koja će nam pomoći u rješavanju klimatske krize, dodao je.

Prije dvadesetak godina, solarni paneli i vjetroelektrane su bila skupa rješenja. Danas su tu izvori energije koji su puno dostupniji, stabilniji i jeftiniji.

Neki od hrvatskih ciljeva do 2030. su smanjenje emisije ugljičnog dioksida za 45 posto, korištenje 39 posto obnovljivih izvora, sadnja milijun stabala godišnje, a do 2033. prestanak korištenja ugljena.

Klimatolog Güttler rekao je kako je taj plan ambiciozan, ali izvediv, jer nemamo druge alternative.

No, energiju i hranu, dobivat ćemo na druge načine.

Padaju rekordi

I temperature mora prate već danima vrlo visoke temperature zraka - više od prosjeka za kraj lipnja i početak srpnja. Zabilježeni su rekordi - vruć afrički zrak došao je sve do Arktika. I - ni najmanje ne može biti jamac da na nebu neće biti prijetećih oblaka.

Snažne oluje praćene tučom pogodile su u noći s petka na subotu dijelove Poljske i Češke, rušeći drveće i odnoseći krovove. U Poljskoj je sedam osoba ozlijeđeno, nevrijeme je izazvalo teškoće u prometu, a bez struje je ostalo gotovo pedeset tisuća kućanstava.

Obilna kiša potopila je dijelove grada Ščećina. Vatrogasci su diljem zemlje imali čak 3700 intervencija.

- Većinom je bila riječ o uklanjanju posljedica poplava na ulicama i u zgradama te micanju srušenih stabala sa zgrada i automobila, rekao je glasnogovornik poljske državne vatrogasne službe Karol Kierzkowski.

Toplinski val

Mnoge dijelove Europe zahvatio je pak toplinski val. U susjednoj Sloveniji i Srbiji temperature su ovih dana bile nadomak 40 stupnjeva.

Stanovnici Beograda osvježenje su potražili na gradskom kupalištu. Najnovije upozorenje na nadolazeći toplinski val izdano je za jug Rumunjske. Temperature će tijekom vikenda prelaziti 35 stupnjeva.

Rekordi su oboreni i u Mađarskoj, u okolici Budimpešte, gdje su neka naselja zbog ekstremnih vrućina ostala bez vode.

- Nosim vodu na drugi kat kuće kako bismo isprali wc školjku. Ne možemo prati odjeću, ne možemo se tuširati, uistinu je teško izdržati na ovakvoj vrućini, kazala je stanovnica Solymara.

Živa u termometru približila se 40 stupnjeva i u dalekom Japanu, gdje je u tijeku najjači toplinski val od 1875. Građani su pozvani da ograniče potrošnju električne energije, kako ne bi bilo prekida u opskrbi.

Na Dalekom istoku i olujna nevremena - južne obale Kine pogodio je prvi ovogodišnji tajfun, praćen kišom i snažnim vjetrom. Među teže pogođenima je najnapučenija pokrajinu Guangdong, gdje je zabilježen i razoran tornado.

U tijeku je spašavanje posade i putnika s broda koji je tajfun prepolovio u vodama Hong Konga. U dijelovima zemlje prekinut je željeznički promet i otkazani su brojni letovi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 08:46