Dva dobitnika Nobelove nagrade za 2025. godinu, od kojih je jedan hrvatskih korijena, jučer su održali predavanja u sklopu EUonAIR AI Summita, međunarodne konferencije o umjetnoj inteligenciji, koju je organizirala Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM).
Obojica nobelovaca, fizičar John Martinis, čiji je otac podrijetlom s Visa, i Joel Mokyr, američko-izraleski povjesničar ekonomije, optimistični su prema primjeni umjetne inteligencije (AI).
- Mislim da je umjetna inteligencija danas tamo gdje su računala bila 1960-ih godina, nitko tada nije znao kako će promijeniti društvo. Isto vrijedi i danas. Ono što sigurno znamo jest da će AI ubrzati znanstvena istraživanja i omogućiti da znanost napreduje mnogo brže nego bez nje. Volio bih samo da uspijemo izumiti i nešto što bismo mogli nazvati umjetnom mudrošću kako bismo je dali političarima - rekao je Joel Mokyr koji je lani dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju.
- Na pitanje hoće li nas umjetna inteligencija uništiti ili spasiti, moj je odgovor da će nas vjerojatno spasiti, osim ako sami ne napravimo nešto glupo. Ljudi već od 1945. imaju sposobnost uništiti svijet nuklearnim oružjem. Ako do uništenja ikada dođe, neće ga uzrokovati umjetna inteligencija, nego ljudska glupost. Umjetna inteligencija nije čovjek, nego alat, baš kao što su mikroskop ili računalo alati koji određene stvari rade bolje od nas - rekao je uz ostalo Mokyr.
John Martinis, također, smatra da će umjetna inteligencija donijeti više koristi nego štete. Ističe, međutim, da treba biti temeljit i oprezan u donošenju odluka vezanih uz AI. Martinis misli da će kvantna računala, koja su u fokusu njegovih istraživanja, predstavljati sljedeći veliki tehnološki iskorak nakon AI-ja. - Kvantno računarstvo potpuno je novi način obrade podataka koji koristi zakone kvantne mehanike.
Za razliku od klasičnih računala, koja koriste bitove s vrijednošću nula ili jedan, kvantna računala koriste kvantna stanja koja mogu biti i jedno i drugo istodobno. To nam omogućuje razvoj algoritama koji određene probleme rješavaju mnogo brže nego što je to moguće danas - rekao Martinis koji je lani dobio Nobelovu nagradu za fiziku s kolegama Johnom Clarkeom i Michelom Devoretom "za otkriće makroskopskog kvantno-mehaničkog tuneliranja i kvantizacije energije u električnom krugu”.
- U početku će se kvantna računala koristiti za vrlo složene znanstvene i tehničke probleme, ali dugoročno još ne možemo ni predvidjeti sve mogućnosti koje će otvoriti. Vjerujem da će kvantno računalstvo, kada postane dovoljno razvijeno, biti jednako velika revolucija kao što je danas umjetna inteligencija. I sam umjetnu inteligenciju koristim gotovo svakodnevno kao iznimno moćnu tražilicu. S druge strane, razumijem zabrinutost zbog njezina utjecaja na tržište rada. Zato o tim promjenama moramo ozbiljno razmišljati - dodao je Martinis za koga je dolazak u Hrvatsku ima velik emotivni značaj.
Na početku predavanja se i našalio. Kad je sletio u Zračnu luku Zagreb, dočekali su ga domaćini i upoznali s velikim brojem ljudi, pa je stekao dojam da je zvijezda. A onda je izašao u čekaonicu na aerodromu, gdje se skupilo nekoliko stotina ljudi odjevenih u prepoznatljive crveno-bijele kvadratiće. U prvi mah je pomislio da su došli njega dočekati, a onda je shvatio da su to navijači naše nogometne reprezentacije.
Njegovo predavanje na ZŠEM-u bilo je namijenjeno širokoj publici te na neki način hommage njegovim roditeljima, ocu Ivi koji je rođen u Komiži, ali je nakon Drugog svjetskog rata emigrirao u Ameriku, te majci Evi, čiji je otac podrijetlom iz Hrvatske. Nakon što su se vjenčali u Seattleu, njegovi roditelji su se preselili u San Pedro.
- Dok sam bio dijete, moji roditelji su sa mnom komunicirali na zanimljiv način. Jedete za stolom navečer, a onda roditelji pitaju: "Pa, dobro, što si danas radio u školi? Ili što si naučio?" I, znate, djeca nekako prevrću očima. Ali moji roditelji su radili nešto sasvim drugačije, što je bilo baš dobro. I pitali su me: "Jesi li danas postavio kakva pitanja? I koja si pitanja danas postavio?" - rekao je Martinis.
Podsjetio je da su djeca prirodno znatiželjna, ali ih često druga djeca i sustav sprječavaju u tome. Stoga bi roditelji i profesori trebali biti oni koji će ih poticati da postavljaju pitanja i traže odgovore na njih. Spomenuo je i Nikolu Teslu s kojim je preko majčine linije u dalekom srodstvu i koji mu je neka vrsta uzora jer su njegovi izumi izuzetno praktični.
John Martinis zatim je na Institutu "Ruđer Bošković" održao stručno predavanje namijenjeno znanstvenicima, a njegov posjet Hrvatskoj nastavlja se boravkom na Visu te u Splitu, gdje će mu na Splitskom sveučilištu biti dodijeljen počasni doktorat.
- Na neki način osjećam kao da se vraćam kući. Hrvatska kultura i moje hrvatsko podrijetlo podsjećaju me na odrastanje, iako sam odrastao u SAD-u. Posljednji put bio sam ovdje 1978., kada sam mnogo vremena proveo u Komiži, rodnom mjestu svog oca. Danas, kada sam stariji i imam vlastite unuke, svoje hrvatske korijene cijenim više nego ikada prije. Veselim se što ću bolje upoznati Hrvatsku i još više istražiti vlastito obiteljsko nasljeđe - naglasio je Martinis.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....