JESTE LI ZNALI DA U SVAKOME OD NAS ŽIVI KILOGRAM I POL BAKTERIJA? U našem organizmu ima ih stotine milijardi, a kriju lijek za gotovo sve bolesti

Ljudski mikrobiom, zajednica bakterija koje žive u nama, mogao bi imati važnu ulogu u prevenciji i liječenju bolesti, tvrde znanstvenici.

U svakome od nas žive milijarde bakterija čija se ukupna masa procjenjuje na oko 1,5 kilograma. Sve donedavno većina tih bakterija bili su “slijepi putnici” jer o njima nismo znali gotovo ništa. No, u posljednjih deset godina, koristeći najnovije metode DNK analize i bioinformatike, znanstvenici uspješno analiziraju bakterije koje žive u nama.

“Čini se da mnoge bolesti imaju korelacije s mikrobiomom. Ako nađemo te korelacije, moći ćemo razviti dijagnostiku. U nekim slučajevima te bi nam veze mogle dati ideju za razvoj terapeutskih metoda”, izjavio je za Technology Review Eric Alm, jedan od direktora Centra za mikrobiomsku informatiku i terapeutiku u Bostonu.

Bakterije su nam važne kao mozak

Posebna pozornost znanstvenika usmjerena je na istraživanje naših crijeva koja su prava džungla mikroorganizama.

“Crijevni je mikrobiom golema zajednica sastavljena od bilijuna bakterija i gljivica koje se nalaze u svakom kutku našeg gastrointestinalnog trakta te imaju velik utjecaj na naš metabolizam, tjelesnu težinu, sklonost bolesti, imunološki sustav, apetit i raspoloženje. Ovi mikroorganizmi uglavnom žive u debelom crijevu, a svojom brojnošću nadvladavaju ostale stanice u našem tijelu. Konceptualno, trebali bismo ih razmatrati kao novootkriveni organ, težak nešto više od našeg mozga i gotovo jednako važan”, rekao je za britanski popularnoznanstveni magazin Focus Tim Spector, profesor genetske epidemiologije na King’s Collegeu u Londonu i voditelj projekta “British Gut”.

Cilj je toga projekta otkriti mikrobiološki sastav crijevnog trakta britanskih građana. Sličan je projekt, “American Gut”, već šest godina u tijeku u SAD-u, a u sklopu eksperimenta dosad je 11.000 američkih građana poslalo uzorke svoje stolice znanstvenicima na Sveučilištu Kalfornija u San Diegu koji vode to zanimljivo istraživanje.

Bolesti i poremećaji

Golema populacija bakterija, stanice imunološkog sustava i crijevno tkivo međusobno djeluju i razmjenjuju bezbrojne kemijske i fizičke signale. Poremećaji u tom kompleksnom ekosustavu povezani su ne samo s probavnim problemima, nego i s metaboličkim, imunološkim, pa čak i neurobiološkim bolestima. Primjerice, ljudi koji imaju smanjenu raznolikost bakterija u crijevima izloženi su većem riziku od razvoja bolesti povezanih s debljinom kao što su dijabetes, srčana oboljenja i oboljenja jetre te neke vrste raka. Nadalje, pokazuje se da mikrobiomi imaju ulogu u razvoju imunoloških oboljenja kao što su reumatoidni artritis i multipla skleroza. Naposljetku, neke nove teorije o Parkinsonovoj bolesti zasnivaju se na podacima koji ukazuju na to da bi bolest mogla početi u crijevima ili nosu, a zatim se širiti prema mozgu. Stoga sada niz biotehnoloških tvrtki, posebice u SAD-u, pokušava razviti novu dijagnostiku, nove terapije i proizvode na bazi probiotika za sprečavanje potencijalno opasnih neravnoteža među bakterijama u crijevima.

Pionirska istraživanja

Jedan od pionira u istraživanju mikrobioma je hrvatski znanstvenik dr. Stanislav Duško Ehrlich (75), dugogodišnji direktor istraživanja u Francuskom nacionalnom institutu za agronomska istraživanja u Parizu. Ehrlich je 2013. godine u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature objavio dvije studije koje su pokazale kako raznolikost bakterija u crijevima utječe na čovjekovu debljinu. U prvoj su studiji Ehrlich i njegov kolega Oluf Pederson sa Sveučilišta Kopenhagen analizirali bakterijske genome 292 odrasla Danca, od kojih 169 pretilih i 123 osobe normalne težine. Otkrili su da je četvrtina ispitanika imala manji broj, ali i nisku raznolikost bakterija u crijevima. Nadalje, ti su ljudi imali povećanu razinu masnoća i pokazivali otpornost na inzulin što može dovesti do dijabetesa. Osobe s malom raznovrsnoću crijevnih bakterija također su s vremenom nakupljale više tjelesne težine. Druga je studija obuhvatila 49 Francuza, a potvrdila je istraživanja vođena na danskoj populaciji. U sklopu francuske studije praćen je i učinak niskokalorične dijete bogate proteinima i vlaknima (kakvih ima u voću i povrću). “Nakon šest tjedana takve dijete ljudi su, naravno, smršavjeli, a njihova se fiziološka slika popravila, što smo i očekivali. No, za nas je bilo neočekivano da se kod ljudi siromašnih bakterijama u probavnom traktu popravila raznolikost bakterijske populacije”, pojasnio je Ehrlich za Jutarnji list.

Jedimo kao Hadzapi

Studija objavljena u časopisu Science prošle godine pokazala je da Hadzapi (pleme Hadza), lovci sakupljači koji žive u blizini jezera Eyasi u Tanzaniji, imaju jednu od najvećih raznolikosti mikroorganizama u crijevima. Njihov je crijevni mikrobiom oko 40 posto bogatiji nego kod prosječnog Amerikanca te oko 30 posto raznolikiji nego kod prosječnog Britanca. Prosječni pripadnik plemena Hadza tijekom godine kombinira na svome meniju oko 600 biljnih i životinjskih vrsta, a njegova prehrana se mijenja ovisno o godišnjim dobima u Tanzaniji. Nasuprot njima, prosječan čovjek na Zapadu u svojoj prehrani ima najviše 50 biljnih i životinjskih vrsta. Hadzapi gotovo da i ne pate od raširenih bolesti zapadne civilizacije kao što su pretilost, alergije, srčana oboljenja i rak.