U nastavku donosimo:
- što o zagrijavanju dubokih slojeva Jadrana kaže dr. sc. Natalija Dunić i zašto je to tema većeg znanstvenog interesa od ljetnih oscilacija površine
- objašnjenje procesa jadranske ingresije i utjecaja toplije, slanije vode na srednje slojeve
- promjene koje bilježe Laboratorij za fiziku mora i dugoročne projekcije za Jadran prema regionalnim modelima
- kako zatopljenje preoblikuje riblje zajednice: iskustva i stavovi dr. sc. Branka Dragičevića (ihtiologija) te primjeri širenja termofilnih i stranih vrsta
- posljedice za osjetljive ekosustave, uključujući koralje i učinke zakiseljavanja, uz sve češće pojave invazivnih organizama
More je početkom ovoga tjedna na pojedinim postajama na Jadranu dosegnulo temperature karakteristične za vrhunac ljeta. Prema mjerenjima Državnog hidrometeorološkog zavoda, u Malom jezeru na Mljetu izmjereno je čak 28,8 stupnjeva, dok je u Puli ujutro zabilježeno 26,5 stupnjeva.
U Malinskoj je more dosegnulo 26,4, a na Rabu 26 stupnjeva. Najniža vrijednost bila je u Opatiji, gdje je more imalo 22,7 stupnjeva. Najviša vrijednost na Mljetu nije iznenađujuća jer je Malo jezero zatvoreniji i razmjerno plitak morski sustav koji se zagrijava brže od otvorenog mora. Slično vrijedi i za mjerenje u Puli, koje se obavlja u zaštićenom dijelu pulskog zaljeva. Takve lokalne površinske vrijednosti ne predstavljaju temperaturu cijelog okolnog akvatorija, ali pokazuju koliko se brzo gornji sloj mo...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....