Sredozemno more dosegnulo je prošli tjedan rekordnu srednju dnevnu temperaturu od 28,71 Celzijevog stupnja, objavio je Katalonski istraživački institut za upravljanje morem u Barceloni (Icat-Mar). Time je oboren rekord od 28,25 Celzijevih stupnjeva, koliko je iznosila srednja dnevna temperatura na površini Sredozemnog mora izmjerena 23. kolovoza 2003. godine.
Mediteran je regija koja se zagrijava 20 posto brže od globalnog prosjeka, a posljednjih godina Sredozemno more pogodio je niz morskih toplinskih valova koji ozbiljno prijete njegovim autohtonim vrstama i egzistenciji ljudi koji o njima ovise. Procjenjuje se da je oko 20 posto vrsta u Sredozemnom moru trenutačno u opasnosti od izumiranja, dok nove invazivne vrste dolaze iz tropskih i suptropskih mora.
"Provjetravanje" Jadrana
- Jadran je dio Sredozemlja, i sve što se događa u Sredozemlju događa se i u Jadranu. Vodene mase koje nastaju poglavito u Jonskom moru i istočnom Sredozemlju dolaze u Jadran kroz Otrantska vrata i potrebne su dvije do tri godine da se cijeli Jadran ‘provjetri‘. To vrijeme u Sredozemlju je mnogo duže, nekoliko stoljeća, stoga i Sredozemlje ima mogućnost drugačijeg reagiranja na atmosferske promjene u odnosu na svjetske oceane, budući da je izmjena topline i mase ograničena kroz Gibraltarska vrata s Atlantskim oceanom. U posljednjih nekoliko desetljeća zabilježen je nagli porast saliniteta u istočnom Sredozemlju, što ima za posljedicu porast saliniteta i u Jadranu - rekao je oceanograf dr. Ivica Vilibić s Instituta Ruđer Bošković (IRB).
- Što se tiče temperature Jadranskog mora, ona primarno raste zbog zagrijavanja atmosfere, više tijekom ljeta, a manje tijekom zime, kako pokazuju stoljetna mjerenja na hrvatskom meteorološkim postajama. Posljedično, u plitkom sjevernom Jadranu mjerenjima od 1970-ih godina bilježi se porast temperature mora od oko 0,6 Celzijevih stupnjeva po desetljeću. To uključuje područja u kojima tijekom zime nastaje voda visoke gustoće, koja tone u duboke slojeve srednjeg i južnog Jadrana. Stoga u Jadranu mjerimo porast i temperature i saliniteta i u dubokim slojevima Jabučke i Južnojadranske kotline, i to za cijeli stupanj u posljednjih petnaestak godina - pojasnio je Vilibić.
Indikator promjena
Naglasio je kako u Jadranu površinska temperatura mora trenutačno ide do 29 Celzijevih stupnjeva, odnosno tri do četiri stupnja više od uobičajene temperature za ovo doba godine.
- U slanom jezeru Zmajevo oko kod Rogoznice prošli tjedan izmjerena je temperatura mora od 34 Celzijeva stupnja na oko pet metara dubine. To je najviša temperatura izmjerena u jezeru otkad Laboratorij za fiziku mora i kemiju vodenih sustava IRB-a obavlja mjerenja. Iako je jezero specifično po svojim karakteristikama, ono je baš zbog toga izvrstan indikator aktualnih klimatskih promjena - rekao je Vilibić.
Za razliku od autohtonih vrsta kojima je Jadran tisućama godina prirodno stanište, u naše more posljednjih nekoliko desetljeća sve češće zalaze strane vrste. Primjerice, dosad je zabilježeno više od 30 stranih vrsta riba. S druge strane, u Jadranu postoje mnoge vrste koje vole hladnija mora, kao što su škampi i hlap, i one su dugoročno u velikom problemu.
Tim više što je svijet sada na pravcu zagrijavanja za 2,7 Celzijevih stupnjeva do kraja stoljeća, što daleko premašuje cilj Pariškog klimatskog sporazuma. Prema tom važnom međunarodnom dokumentu, cilj je zadržati rast temperature ispod dva Celzijeva stupnja, ako je ikako moguće na 1,5 stupnjeva, do kraja ovog stoljeća.
Prilagodba promjenama
- To znači nepovratne promjene u svakom pogledu, od kopnene i morske bioraznolikosti, ribarstva, mediteranske poljoprivrede, zdravlja ljudi, energetske održivosti, dostupnosti vode, pojava ekstremnih oluja, bujičnih i obalnih poplava, dijelom i zbog naglih oborina i zbog porasta razine mora, brzoširećih požara, turizma, ekonomskih aktivnosti itd. Hrvatska te promjene ne može zaustaviti, one se mogu zaustaviti samo kroz suradnju cijelog svijeta, no ono što mi možemo i moramo učiniti jest prilagoditi se tim promjenama. A da bismo počeli prilagodbu, moramo biti svjesni njihova postojanja i utjecaja. Nažalost, po mome mišljenju, to još nije došlo ni ljudima ni političarima do glave, jer vrlo malo mjera prilagodbe se stvarno i provodi, kako u obalnom pojasu Jadrana, tako i u cijeloj Hrvatskoj, osim deklarativne podrške. Navodnjavanje velikih površina, zaštita usjeva, zabrana stihijskih intervencija u okoliš, upravljanje obalnim pojasom, primjena tzv. ‘nature-based solutions‘, što je aktualno u razvijenom svijetu, sve to još u praksi nije dovoljno zaživjelo. Mnogo je lakše kriviti drugoga za to što nam se događa, npr. izostanak protugradne obrane koja je dokazano neučinkovita, a relikt je socijalizma od kojeg želimo pobjeći - zaključio je Vilibić.