IVAN ĐIKIĆ ZA JUTARNJI 'Član sam Američke akademije, ne i HAZU. Oni imaju svoje standarde i mjerila'

Svečani prijem u Američku akademiju znanosti i umjetnosti događaj je koji ću pamtiti cijeli život. Svi smo bili ispunjeni pozitivnom energijom, a meni kao novom članu to je dodatna pobuda da sudjelujem u programima Akademije te radim na važnim projektima za budućnost svijeta, kaže Ivan Đikić, redoviti profesor na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu.

Podsjetimo, Ivan Đikić je krajem travnja izabran za člana Američke akademije znanosti i umjetnosti (AAAS), jedne od najstarijih i najprestižnijih znanstvenih institucija u SAD-u. Akademiju su 1780. godine, tijekom rata za američku neovisnost, osnovali John Adams, John Hancock i James Bowdoin. Među njezinim članovima je više od 250 dobitnika Nobelove i Pulitzerove nagrade. Za članstvo u Američkoj akademiji ove godine bilo je nominirano više od 1300 znanstvenika, književnika, umjetnika i zaslužnih javnih osoba, a izabrano je njih 200. Đikić je jedan od 42 stranca koji su postali novi članovi ove prestižne institucije.

Zanimljivo je da su ove godine za članove Akademije izabrani i bivša američka prva dama Michelle Obama, književnik Jonathan Franzen, američka filozofkinja Judith Butler te novinar James Fallows. Svečana ceremonija prijema održana je nedavno u Cambridgeu, u saveznoj državi Massachusetts, a Đikića su na tom događaju pratili supruga Inga, sin Lovro te kćeri Petra i Emma.

Divan događaj

- Kad je u travnju objavljeno da sam primljen u članstvo, dobio sam puno poruka da obavezno moram biti na primanju jer je to poseban događaj. U dva dana, koliko je trajao skup povodom prijema novih članova, u Akademiji su pokazali cijeli spektar važnih tema, od borbe protiv klimatskih promjena, zaštite prirode do ljudskih prava i mnogih ideja iz umjetnosti. Stvarno smo uživali, upoznali smo fenomenalne ljude i razgovarali o važnim temama.

Čak su i moja djeca zaključila da im je ovo bio jedan od boljih događaja u životu. Jedino su moje kćeri bile razočarane jer nisu upoznale Michelle Obamu, koja nije mogla doći zbog privatnih razloga - rekao nam je u telefonskom razgovoru Đikić. On se nakon svečanog prijema u AAAS s obitelji vratio u Europu, ali je zadnjih dana ponovno boravio u SAD-u, točnije u Washingtonu, gdje je održao predavanje na američkom Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH) te u New Yorku, gdje je u bolnicu Mount Sinai sudjelovao na skupu posvećenom neurodegenerativnim bolestima.

Nakon što je Đikić na Twitteru objavio fotografiju sa svečanog prijema u AAAS mnogi su na društvenim mrežama komentirali kako je tužno da ugledni znanstvenik, član Američke i Njemačke akademije znanosti i umjetnosti, nije “dovoljno dobar” za HAZU.

- Presretan sam što me Američka akademija znanosti i umjetnosti prepoznala u ovoj dobi i ovoj fazi moje karijere. Učlanjenje u AAAS je jedno od najvećih priznanja koje sam dobio u karijeri. Nemam komentara o HAZU-u, oni imajusvoje standarde i mjerila te trebaju komentirati izbore svojih članova. Znanost je predivna disciplina i u tome uživam, ulažem u mlade u Hrvatskoj s kojima radim i ponosan sam na ono što sam napravio za svoju domovinu. Na drugima je da procjenjuju je li to vrijedno ili nije vrijedno članstava i nagrada - istaknuo je Đikić.

Zanimalo nas je jesu li Đikića barem pozvali da održi predavanje u HAZU-u, što je uvriježena praksa u slučaju svjetski uspješnih hrvatskih znanstvenika.

Splitsko sveučilište

- Akademici Davorin Rudolf i Vlatko Silobrčić su mi spomenuli da bi me željeli pozvati na predavanje u HAZU-u. Rekao sam da sam načelno za svaku inicijativu u kojoj mogu promovirati znanost i svoje znanstvene projekte te da ću se rado odazvati. No, nakon toga nismo o tome više komunicirali - kazao je Đikić.

Osvrnuo se na nastavak suradnje sa Sveučilištem u Splitu koje mu je ljetos uručilo počasni doktorat. Podsjetimo, Ivan Đikić je početkom 2017. godine odlučio prekinuti suradnju sa Sveučilištem u Splitu, na kojem je dotad 15 godina uspješno surađivao te bio profesor na Medicinskom fakultetu, zbog optužbi tadašnjeg splitskog rektora Šime Anđelinovića za sukob interesa.

- Kad sam prije 2,5 godine odustao od suradnje, to je bio akt prema tadašnjem rektoru Šimi Anđelinoviću, da ne može gaziti prava nijednog profesora na Sveučilištu u Splitu. Lažno me optužio i ja sam se povukao s pozicije profesora na Medicinskom fakultetu. No, nastavio sam suradnju sa znanstvenicima i donirao prilično velika sredstva u zadnje dvije godine. Mislim da je opet znanost pobijedila grubi primitivizam.

Čim je došlo do promjene u vodstvu Sveučilišta, kolege koji su stvarno cijenili sve ono što sam napravio za Split, za Medicinski fakultet i studente, pokrenuli su inicijativu da mi se dodijeli počasni doktorat. Novo vodstvo Sveučilišta je to objeručke prihvatilo. Na lijepom događaju dodjele počasnog doktorata u splitskom HNK sam zahvalio i naglasio da veza između mene i Splita nikad nije prekinuta. Surađujem sa Sveučilištem preko međunarodnih projekata, ali više nisam profesor. No, moj počasni doktorat me obvezuje da ulažem svoje iskustvo i znanja u budućnost Sveučilišta. To ću rado činiti - ustvrdio je Đikić.

Ivan Đikić s obitelji na svečanom primanju u Američku akademiju znanosti i umjetnosti

Pavo Barišić

Upitali smo našeg sugovornika što je sa sudskim procesom koji bivši ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić vodi protiv uglednog znanstvenika. Podsjetimo, Barišić je prošle godine podnio tužbu zagrebačkom Općinskom sudu zbog naknade štete protiv Đikića povodom njegovih medijskih istupa. Povod za tužbu više je medijskih istupa Ivana Đikića, od kojeg Barišić traži odštetu u iznosu od 55.000 kuna.

- To je još jedna od tužnih priča gdje političari ne shvaćaju da moraju biti podložni javnoj kritici. Nijedna riječ u mojim istupima nije rečena o osobi Pave Barišića, nego je to bila kritika njegova rada. Stoga je njegova privatna tužba protiv mene deplasirana. U ovom slučaju ću izgubiti moje vrijeme za znanost jer netko u Hrvatskoj ima volje tužiti ljude zbog izjava koje su činjenično utvrđene. No, poštujem sudski proces, u rujnu je u zadnji čas otkazano prvo ročište pa očekujem novi poziv - kazao je Đikić.

Osim na svoj znanstveni rad u laboratorijima, koje vodi u Frankfurtu, na institutu Max Planck te u kalifornijskoj biotehnološkoj kompaniji Genentech, Ivan Đikić mnogo vremena posvećuje razvoju Frankfurtskog instituta za rak (FCI), posebne vrste translacijskog onkološkog centra za koji je do 2025. godine osigurano čak 116 milijuna eura.

- Frankfurtski institut za rak je počeo s radom u siječnju. Trenutno smo fokusirani na regrutiranje nekoliko profesora i mladih voditelja grupa. Naši su projekti usmjereni na tri glavne bolesti, glioblastome, tumore debelog crijeva i leukemije. To je još uvijek virtualni institut, a trenutno radimo na planovima za izgradnju zgrade koja će biti gotova 2023. godine. Tada ćemo sve naše aktivnosti uključiti u novu zgradu i tek tada ćemo imati na raspolaganju prave kapacitete da pokažemo našu vrijednost.

Dotad trebamo biti strpljivi i raditi na ljudima. Najvažnije je ulaganje u ljude koji nam mogu pomoći da preko modernih tehnologija, opreme i pristupa bolje razumijemo tumore. Pogotovo nam je važno da bolje razumijemo djelovanje lijekova i otpornost koju tumori stvaraju na lijekove - zaključio je Ivan Đikić.