SEMINAR U AMSTERDAMU

Što Hrvati misle o cijepljenju? Pogledajte rezultate istraživanja

Piše:

Objavljeno: 2. studenoga 2026. 11:35

Biljana Blivajs/Cropix/

Najveći izvoznik dezinformacija o cjepivima je SAD, a ljudi se sada informiraju preko društvenih mreža

Pandemija covida-19 potaknula je ozbiljan pad povjerenja javnosti u cijepljenje djece diljem svijeta. Najveće povjerenje u cijepljenje pokazuje Indija dok se EU suočava sa zabrinjavajućim padom, upozorila je dr. Heidi Larson, profesorica antropologije, rizika i donošenja odluka na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM), na medijskom seminaru o cijepljenju koji je prošlog tjedna održan u Europskoj agenciji za lijekove (EMA) u Amsterdamu.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da cjepiva spašavaju između četiri i pet milijuna života svake godine. Primjerice, prije uvođenja cjepiva protiv ospica 1963. diljem svijeta redovito su izbijale velike epidemije koje su svake godine uzrokovale oko 2,6 milijuna smrtnih slučajeva.

- Nijedna druga intervencija osim sanitarnih sustava ne spašava živote u ovim razmjerima. Unatoč tome cjepiva izazivaju nepovjerenje među ljudima - rekla je prof. Larson. Ona je 2010. godine na LSHTM-u utemeljila The Vaccine Confidence Project (VCP) u sklopu koga se prati povjerenje u cijepljenje diljem svijeta. Podaci VCP-a pokazuju da je povjerenje u cjepiva u Hrvatskoj u posljednjih osam godina palo te je sada nisko u usporedbi s drugim zemljama.

Primjerice, u studiji objavljenoj lani u časopisu Vaccine izneseni su podaci za 27 članica EU te Armeniju, Sjevernu Makedoniju, BiH, Kazahstan, Bjelorusiju i Gruziju. Pokazuje se da je povjerenje u cjepiva najveće u Portugalu i Španjolskoj, gdje se 75 posto ispitanika slaže da su cjepiva općenito važna, sigurna, učinkovita i kompatibilna s njihovim vjerovanjima.

Prema povjerenju u cjepiva, Hrvatska je na začelju ljestvice jer svega 37 posto naših građana smatra da su cjepiva općenito važna, sigurna, učinkovita i kompatibilna s njihovim vjerovanjima. Lošiji od nas su samo Češka (36,8 posto), Kazahstan (35,5 posto), Slovačka (30,5 posto) i Latvija (29,1 posto), dok su neznatno bolje Slovenija (37,2 posto) i Bugarska (37,3 posto).

Nadalje, kada se gleda stav građana EU prema cijepljenju djece cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MMR), podaci za 2022. godinu pokazuju da je najveći udio ispitanika koji smatraju da je MMR cjepivo sigurno zabilježen u Portugalu (97,6 posto), Grčkoj (95 posto) i Njemačkoj (91,9 posto), a najmanji je u Hrvatskoj (73,8 posto), Latviji (71,9 posto) i Slovačkoj (71,8 posto).

Antivakserski pokret nije ništa novo: skepticizam prema cjepivima star je koliko i cijepljenje

Istraživanja koja su proveli Heidi Larson i njezini suradnici pokazuju da je tijekom pandemije nepovjerenje u vladu, ali i državne institucije često bilo povezano s nepovjerenjem u cjepiva. - Epidemiološke mjere, covid-potvrde i proturječne poruke pretvorile su cijepljenje u politički simbol. Došlo je do snažne polarizacije.

Populistički i antiestablišmentski pokreti u nekoliko država EU usvojili su poruke o "medicinskoj slobodi" - rekla je prof. Larson. Kao jedan od problema ističu se promjene u načinu na koji ljudi dobivaju informacije. Dok su ranije ljudi informacije uglavnom dobivali preko mainstream medija, sada se usmjeravaju na društvene mreže, koje favoriziraju emocionalne i anegdotalne sadržaje.

- Glasine se brzo šire preko granica, a američke političke rasprave o cjepivima utječu na europsku publiku. Tijekom pandemije covida-19, u SAD-u su stizale kontradiktorne poruke o maskama, sigurnosti cjepiva i mjerama te su kreirale zbunjenost i osnažile narative na margini. No to se proširilo i izvan SAD-a. Analiza 316 milijuna tvitova povezanih cjepivima od listopada 2019. do ožujka 2021. godine pokazala je da je SAD bio najveći izvoznik dezinformacija o covidu, pri čemu su američki profili na Twitteru bili nerazmjerno zastupljeni kao središnja čvorišta u globalnim mrežama za širenje dezinformacija - naglasila je prof. Larson.

Pandemija je pokazala i manje povjerenje prema cjepivima među nekim zdravstvenim djelatnicima. Kako su kliničari pacijentima najpouzdaniji izvor, njihova suzdržanost prema cjepivima ima nerazmjerno velik utjecaj na ostale ljude. - Povjerenje je općenito niže i nestabilnije u dijelovima srednje i istočne Europe, kao što su Rumunjska, Bugarska i Slovačka - zaključila je Heidi Larson.

Što je EMA

- Mi pružamo neutralne informacije o cjepivima i lijekovima utemeljene na činjenicama. Želimo biti prisutni kao izvor pouzdanih informacija na koje se možete osloniti - rekla je izvršna direktorica EMA-e Emer Cooke.

Europska agencija za lijekove (EMA) utemeljena je 1995. godine, a zadužena je za znanstvenu evaluaciju, nadzor i praćenje sigurnosti lijekova za humanu i veterinarsku medicinu. Zapošljava oko 900 ljudi, a njezino je sjedište do Brexita bilo u Londonu. Podsjetimo, jedan od kandidata za sjedište EMA-e bio je i Zagreb, ali je naša zemlja povukla kandidaturu.