Islandski znanstvenici: ‘Tko preboli blagi oblik covida, ima veće izglede za poboljšanje mentalnog zdravlja‘

Pobolijevanje od blagog oblika covida kod ljudi bi moglo smanjiti broj depresivnih i anskioznih stanja, više nego kod onih koji nikada nisu zaraženi koronavirusom, ustanovljeno je najnovijom znanstvenom studijom.

Riječ je o prvom ozbiljnijem istraživanju koje je propitivalo dugoročne utjecaje covida-19 na mentalno zdravlje osoba, a kako javlja Daily Telegraph, negativne psihičke utjecaje pretrpjeli su uglavnom samo oni koji su pretrpjeli teži oblik bolesti te su bili hospitalizirani. Štoviše, studija pokazuje da je čak 17 posto onih koji su pokazivali blaže simptome imalo manju vjerojatnost za razvoj depresije od onih nezaraženih, a njih čak 23 posto, gotovo četvrtina, manje je razvijalo simptome anksioznosti od ostale populacije. Pritom su, kako bi rezultati bili što točniji, istraživači u obzir uzeli i čimbenike poput obiteljske anamneze, povijesti psihičkih i/ili psiholoških smetnji, te indeks tjesne mase.

Došli su do zaključka kako oni koji su bili zaraženi te su imali blage simptome nakon oporavka osjećaju određeno opuštanje u mnogo većoj mjeri nego oni koji i dalje strahuju od možebitne zaraze.

Voditeljica istraživanja Ingibjörg Magnúsdóttir, doktorantica na Sveučilištu Islanda, novinarima je rekla kako su joj rezultati bili vrlo zanimljivi.

- Vjerujemo da je najvjerojatnije objašnjenje kako se oni koji se oporave od blažih oblika covida osjećaju opuštenije od onih koji se nisu zarazili jer se mogu vratiti normalnom životu bez straha od dugoročnih posljedica. S druge su strane oni koji nikada nisu imali koronavirus te ga se pribojavaju, a strahuju i od socijalnih posljedica, poput izolacije od drugih osoba. Stoga su oni koji su preboljeli benigni oblik bolesti u manjem riziku od posljedica po mentalno zdravlje - navela je ona za Telegraph.

Istraživanje je obuhvatilo više od 250 tisuća sudionika iz Velike Britanije, Danske, Islanda, Estonije, Norveške i Švedske. Iako su podaci pokazali da oni s blažim simptomima pokazuju manju vjerojatnost mentalnih problema, ta se vjerojatnost povećava kod onih koji su imali težu kliničku sliku. Simptomi psihičkih oboljenja poput depresije pokazuju se čak i 16 mjeseci od dijagnoze, a ta je populacija u 50 do 60 posto većem riziku od depresije. Autori studije smatraju kako se to može povezati sa brigom o dugoročnim posljedicama bolesti po organizam, kao i ograničenim društvenim kontaktima.

Prekomjerna reakcija imunostava koja se javlja kod zaraženih može dovesti i do mijalgičnog encefalomijelitisa te sindroma kroničnog umora, upozoravaju.

Islandska profesorica Unnur Anna Valdimarsdóttir, također jedna od autorice studije objavljene u časopisu "The Lancet Public Health", ističe kako su prikupili dovoljno dokaza kako utjecaj zaraze na mentalno zdravlje nije isti kod svih pacijenata oboljelih od covida.

- Ušli smo u treću godinu pandemije i sada je moguće jasnije i kvalitetnije donijeti neke zaključke - objašnjava.

Zaključno, oni s teškim oblicima bolesti imali su dvostruko veću šansu za pojavljivanje depresivnih epizoda, a njih čak trećina je imalo probleme sa spavanjem.