KLIMATSKE PROMJENE

IMAMO SAMO 12 GODINA DA IZBJEGNEMO NEPOVRATNE PROMJENE NA PLANETU U čemu je razlika između rasta temperature za 1,5 i 2 Celzijeva stupnja?

 Profimedia, Sciencephoto RM

Početkom ovog tjedna vodeći su svjetski klimatolozi, okupljeni u Međuvladinu panelu za klimatske promjene (IPCC), iz južnokorejskog grada Incheona poslali dramatičnu poruku da nam je preostalo samo 12 godina kako bismo obuzdali nadolazeću katastrofu koju donosi zagrijavanje veće od 1,5 Celzijevih stupnjeva do kraja ovog stoljeća. Dok Pariški klimatski sporazum predviđa poduzimanje mjera kojima bi se zagrijavanje trebalo zadržati ispod 2 Celzijeva stupnja, s time da treba težiti porastu od 1,5 stupnjeva, IPCC upozorava da ćemo famoznu granicu od 1,5 celzijevaca prijeći već nakon 2030. godine.

- Odluke koje sada donosimo o tome hoćemo li dozvoliti rast od 1,5, 2 ili više stupnjeva, jako će promijeniti svijet. Čak i ako zadržimo rast ispod 1,5 Celzijevih stupnjeva, naš život s predviđenim rastom stanovništva i gospodarskim rastom, izgledat će drukčije nego dosad - izjavila je za BBC dr. Heleen de Coninck, jedna od autorica IPCC-jeva dokumenta “Posebno izvješće o globalnom zatopljenju od 1,5 Celzijevih stupnjeva”. U stvaranju tog izvješća sudjelovalo je 86 autora iz 39 zemalja, među kojima 40 posto žena.

Što donosi IPCC-jevo izvješće?

Ograničavanje zatopljenja do 1,5 Celzijevih stupnjeva zahtijevalo bi dosad neviđen odaziv, navodi se u sažetku Izvještaja za donositelje politika. Prema Izvještaju, neto emisije ugljičnog dioksida do 2050. moraju dosegnuti nulu. Ako se trenutačna stopa emisija nastavi, svijet će dosegnuti zatopljenje od 1,5 stupnjeva između 2030. i 2052. godine.

Prema nalazima Izvještaja, globalne emisije ugljičnog dioksida morale bi do 2030. pasti za barem 35 posto u odnosu na razinu iz 2010. te dostići neto nulu oko 2050. To znači da bi se sve preostale emisije morale uravnotežiti uklanjanjem ugljičnog dioksida iz atmosfere.

Zašto se spominje granica od 1,5 Celzijevih stupnjeva?

Od 2009. godine, kada je u Kopenhagenu održana UN-ova (neuspješna) klimatska konferencija, između znanstvenika i političara vladao je konsenzus da bi limit zagrijavanja do kraja 21. stoljeća trebao iznositi 2 Celzijeva stupnja. Rast temperature do 2 stupnja smatra se pragom tolerancije na koji bi se čovječanstvo do kraja stoljeća moglo prilagoditi. Zagrijavanje veće od 2 stupnja bio bi uvod u takve transformacije da bi mnogim ljudima na planetu život postao nemoguć. No, na UN-ovoj Klimatskoj konferenciji u Parizu, u prosincu 2015. godine, lideri Alijanse malih otočnih država, kojima pripadaju Maldivi, Fidži, Bahami, Maršalovi Otoci i drugi, pod egidom “1,5 Stay Alive” uspjeli su se izboriti da u završni dokument uđe formulacija da treba težiti porastu od 1,5 stupnjeva jer je za njihove države i zagrijanje od 2 stupnja katastrofično.

Zašto je razlika od 0,5 stupnjeva tako važna?

Iako se običnim ljudima ne čini da je velika razlika između rasta temperature od željenih 1,5 stupnjeva u odnosu na 2 stupnja, što je realni cilj Pariškog klimatskog sporazuma, u realnom životu razlika je golema. - Robusna znanstvena literatura sada pokazuje da postoje značajne razlike između 1,5 i 2 stupnja. Znanstveni konsenzus uistinu je jak. To nije samo politički slogan: ‘1,5 Stay Alive’. To je istina - rekla je za New Yorker Adelle Thomas, znanstvenica s Bahama i jedna od autorica izvještaja.

U IPCC-jevu izvještaju ističu se brojni učinci koji bi se mogli ograničiti nižim porastima temperature. Primjerice, uz porast temperature niži od 1,5 stupnjeva globalno podizanje razine mora do 2100. moglo bi biti za 26 do 77 centimetara više nego u polaznom razdoblju 1986. - 2005. godine. To je oko 10 centimetara niže nego u slučaju globalnog zatopljenja od 2 Celzijeva stupnja, a značilo bi da bi broj ljudi izloženih povezanim učincima kao što su prodiranje slane vode, poplave i oštećenja infrastrukture bio manji za otprilike 10 milijuna.

Koraljni grebeni na umoru

Ograničavanje globalnog zatopljenja ograničilo bi porast temperature i kiselosti oceana te smanjenje razine kisika u oceanima, smanjujući tako rizik za morsku bioraznolikost, ribarstvo i ekosustave. Međutim, čak se i uz porast temperature od 1,5 stupnjeva očekuje smanjenje koraljnih grebena za 70 do 90 posto, a uz porast od 2 Celzijeva stupnja nestalo bi više od 99 posto. Nadalje, znanstvenici ističu da bi u slučaju rasta temperature od 1,5 stupnjeva teške suše pogodile više od 350 milijuna ljudi diljem svijeta, a da bi rast od 2 stupnja doveo do nestašice vode za 450 milijuna ljudi. Dođe li do zagrijavanja za 2 stupnja, dostupnost pitke vode na Mediteranu i Srednjem istoku smanjit će se za 17 posto. U slučaju scenarija od 1,5 stupnjeva, to bi smanjenje iznosilo oko 9 posto. - Razmotrite li tu regiju, koja se već suočava s nestašicom vodom, a i mnogo je političke nestabilnosti, pola stupnja stvarno je velika razlika - izjavio je za New York Times Carl-Friedrich Schleussner, jedan od autora Izvješća.

Nadalje, rast od 1,5 Celzijevih stupnjeva dovest će do nestanka 6 posto insekata, 8 posto biljaka i 4 posto kralježnjaka. Rast od 2 Celzijeva stupnja rezultirat će gubitkom 18 posto kukaca, 16 posto biljaka i 8 posto kralježnjaka.

Je li moguće zadržati rast do 1,5 stupnjeva?

Odmah nakon objave izvještaja mnogi su klimatolozi skeptično zaključili da je cilj od 1,5 stupnjeva teško dostižan.

- Cijenim pokušaje nekih znanstvenika i političara da zadrže pozornost i optimizam da je cilj od 1,5 Celzijevih stupnjeva do kraja 21. stoljeća i dalje moguć, no ne vidim nijedan signal da je to realno. Emisije stakleničkih plinova su u porastu, koncentracije stakleničkih plinova također, globalna prizemna temperatura nastavlja trend povećanja - kaže dr. Ivan Guettler, klimatolog iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ). On smatra da je neke od mjera koje iziskuje cilj od 1,5 Celzijevih stupnjeva iznimno teško provesti. - To prvenstveno uključuje smanjenje emisija do 45 posto do 2030. u odnosu na 2010. godinu te neto emisije iznosa nula u razdoblju oko 2050. Ovakva smanjenja u emisijama traže od nas ogromne promjene u načinima proizvodnje energije i hrane, obavljanju industrijske i građevinske aktivnosti te u transportu. Promjene bi trebale biti tako brze jer smo 1 Celzijev stupanj od zacrtanih 1,5 stupnjeva u odnosu na kraj 19. stoljeća već iskoristili - ustvrdio je Guettler.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 13:09