SVEMIRSKA MISIJA

Hrvatski grb na putu prema Mjesecu: Hoće li Peregrine uspjeti sletjeti u ‘Zaljev ljepljivosti‘?

Ilustracija

 Yasser Al-zayyat/Afp
Na letjelici je mali hrvatski grb i SD kartica s fotografijama i videima iz Hrvatske, za što su najzaslužniji članovi nekadašnje udruge Stellar

Hrvatski grb će uskoro prvi put u povijesti biti na Mjesecu. Naime, danas ujutro, u 8.18 sati po hrvatskom vremenu, iz Cape Canaverala na Floridi lansiran je putem američke svemirske letjelice Peregrine. Taj svemirski brod u svemir šalje, između ostalog, i mali predmet s hrvatskim grbom i SD karticom s fotografijama i videima iz Hrvatske. Za to su najzaslužniji članovi nekadašnje udruge Stellar na čelu sa Zagrepčaninom Stjepanom Bedićem koji je od 2012. do 2015. bio voditelj međunarodnog tima Stellar. Radio je na lansiranju robota na Mjesec u sklopu svjetskog natjecanja Google Lunar Xprize. Na tom istom natjecanju nadmetao se i tim Astrobotic s kojim je na kraju, nakon što cijelo natjecanje nije uspjelo, uspio u suradnji s NASA-om prikupiti dovoljno novca za svoju prvu svemirsku misiju, a članovi tima Stellar ostali su s njima u prijateljskim odnosima. I sve je rezultiralo time da hrvatski grb trenutačno putuje prema 384.400 kilometara udaljenom Mjesecu.

Kako saznajemo od Bedića, letjelica bi na Mjesec trebala sletjeti 23. veljače.

- Ovo je prvi put da neka privatna tvrtka iz Amerike šalje vozilo na Mjesec. Dosad su na Mjesec išle vladine organizacije iz SAD-a, Rusi, Kinezi, bio je jedan pokušaj Izraealca. Treba vidjeti hoće li uspjeti sletjeti. Mi u toj misiji na Mjesec šaljemo SD karticu s raznim fotografijama iz Hrvatske, komadićima kose, a grb Hrvatske nalazi se na olovnoj kutiji u kojoj su svi ti predmeti. Prvi put će hrvatski grb biti na Mjesecu i zauvijek će ostati tamo. Jer, čak i ako ne uspiju sletjeti i letjelica se razbije o Mjesečevo tlo, ta će kutija ostati tamo - ističe ovaj veliki zaljubljenik u svemir i svemirska putovanja, inače suvlasnik male privatne aviokompanije ETF Airways.

Meko slijetanje

A ovo će biti prvi svemirski brod, odnosno lunarni uređaj za slijetanje koji je lansiran iz Sjedinjenih Država od NASA-ine posljednje misije Apollo sada već daleke 1972. godine. Lunarni lender izgradila je mala tvrtka Astrobotic Technology sa sjedištem u Pittsburghu, a mogao bi postati prva komercijalno razvijena svemirska letjelica koja će izvršiti meko slijetanje na Mjesec. NASA je, naime, sponzorirala razvoj male flote takvih privatno razvijenih lunarnih lendera kako bi omogućila prisutnost SAD-a na Mjesecu usred nove međunarodne svemirske utrke koja se zahuktala 2023. godine. Astroboticov ugovor za ovu misiju iznosio je 108 milijuna dolara.

Peregrine je lansiran na raketi ULA Vulcan Centaur koja ga je "odbacila" u translunarnu injekcijsku orbitu. Sat vremena nakon lansiranja lender Peregrine odvojio se od rakete i krenuo vlastitom putanjom prema Mjesecu. Nakon što stigne do njega, Peregrine će neko vrijeme biti u njegovoj orbiti prije nego što 23. veljače pokuša sletjeti.

Bedić pojašnjava da je cilj ovakvih misija ponovno se vratiti istraživanjima Mjeseca koja su stala nakon prvih svemirskih misija prije nekoliko desetljeća.

- Peregrine treba istraživati površinu Mjeseca i testirati tehnologiju i tehniku slijetanja na Mjesečevu površinu te kako uspostaviti kontakt s Mjesecom. Ideja je tog istraživanja vidjeti mogu li ljudi biti stalno prisutni na Mjesecu, ima li ekonomskog smisla na Mjesecu sagraditi bazu te kakva je ekonomska isplativost daljnjih svemirskih letova. Na Mjesecu ima rijetkih kemijskih elemenata koji se na Zemlji ne mogu naći, a koriste se, primjerice, u fuziji za stvaranje električne energije. Istraživat će se ima li na Mjesecu vode, leda ili ruda kojih je na Zemlji malo. Možda ćemo jednoga dana na Mjesecu imati hotel, rudnik, možda Mjesec bude jedna od postaja za daljnje svemirske letove - ističe Bedić koji smatra da trenutačno postoji puno više mogućnosti za razvoj tehnologije koja će čovjeka dovesti do Mjeseca nego što ih je bilo u vrijeme prvih slijetanja ljudi na Mjesec ili u vrijeme misije Apollo. Zato bi takve misije trebale vidjeti kakva je njihova ekonomska isplativost da bi se dalje razvijale. Na kraju krajeva, cilj je i komercijalno putovanje ljudi na Mjesec.

‘Zaljev ljepljivosti‘

Za ovu misiju Astroboticov lender Peregrine ide prema lunarnom području zvanom Sinus Viscositatis, poznatom kao "Zaljev ljepljivosti", a na sebi nosi deset znanstvenih instrumenata, od kojih su pet za eksperimente koje sponzorira NASA. Oni uključuju dva instrumenta koji će nadzirati radijacijsko okruženje, a koji bi trebali pomoći Amerikancima da se bolje pripreme za ponovno slanje misija s posadom. Ostali instrumenti analizirat će sastav Mjesečeva tla, tražeći vodu i hidroksilne molekule. NASA će također proučavati Mjesečevu supertanku atmosferu. Ovo će vozilo raditi oko deset dana dok regija ne uroni u Mjesečevu noć, razdoblje kada će biti prehladno za rad instrumenata. Na letjelici su i instrumenti za znanstvene eksperimente te teret iz drugih zemalja, uključujući Njemačku, Meksiko i Ujedinjeno Kraljevstvo. Astrobotic se tom prilikom udružio s njemačkom brodskom tvrtkom DHL kako bi u svemir odnio male uspomene, uključujući fotografije i romane te komadić Mount Everesta, ali i ljudske ostatke u ime dviju komercijalnih svemirskih tvrtki za pokope - Elysium Space i Celestis.

Lani su na Mjesec neuspješno pokušale sletjeti letjelice iz Japana i Rusije, a uspješno je sletjela jedna indijska letjelica. Tim je uspjehom Indija postala četvrta nacija - nakon Kine, bivšeg Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država - koja je poslala vozilo na Mjesec.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. studeni 2024 12:00