EKSKLUZIVNO ZA JUTARNJI

HRVATSKA MISIJA 'DOKTORA ZA MUMIJE' Čovjek koji je otkrio uzrok Tutankamonove smrti i riješio misterij legendarnog Oetzija zbunjen otkrićem u Zagrebu

Frank Rühli
 Goran Mehkek / CROPIX
 

Frank Rühli najveći je svjetski stručnjak za mumije, koji je u karijeri proučavao stotine mumificiranih ostataka egipatske, ali i drugih drevnih civilizacija. Radio je, među ostalim, na Tutankamonovim ostacima, pa zaključio da slavni faraon nije ubijen, kao što se prije vjerovalo, nego da je umro od malarije.

Potvrdio je da su kosti u crkvi u Aachenu ostaci Karla Velikog, a definirao je i da je legendarni Oetzi, najstarije mumificirano tijelo ikad pronađeno staro oko 5300 godina, umro od uboda strijele, a ne od gladi i hladnoće.

Također ravnatelj Instituta evolucijske medicine Sveučilišta u Zürichu, ovih je dana boravio u Zagrebu, gdje je predstavio rezultate istraživanja provedenog na dijelovima egipatske zbirke zagrebačkog Arheološkog muzeja. Istraživanje je proveo skupa s domaćim stručnjacima - Mislavom Čavkom, radiologom KBC-a Dubrava koji je doktorirao na RTG i CT istraživanjima ljudskih mumija - ali i s drugim kolegama iz inozemstva, pa je dio istraživanja predstavila i kolegica iz Njemačke, stručnjakinja za genetsku analizu.

Kanope

Istraživanje su proveli na kanopskim vazama, dijelu grobne opreme starih Egipćana, nazvanim prema jednom od odvojaka rijeke Nila. U kanope su se odlagali unutarnji organi izvađeni pri mumificiranju, a cijeli je postupak imao za cilj oslobađanje duše iz tijela. Kanope su se postavljale na četiri strane oko sarkofaga. U njih su se odlagali jetra, pluća, želudac i crijeva, no najčešće ne cijeli organi, nego njihovi dijelovi.

Stari Egipćani vjerovali su da se radi o organima povezanim s ovozemaljskim životom koji su smetnja pri elevaciji duše u nebo. U jednima od najstarijih vaza takve vrste bili su ostaci Keopsove majke, a, iako je većina istraživanja usmjerena na mumije, i vaze ovoga tipa nose razrješenja brojnih misterija davnoga vremena.

Njihov se sadržaj, objasnili su Rühli i suradnici, s vremenom pretvorio u običnu crnu masu, na koju razni procesi dodatno utječu kroz vrijeme, tako da su na jednom uzorku, pričaju, našli oko 2500 kemijskih spojeva, među kojima je bio, na primjer, med, ali i steroidi, masti… Od 30 kanopskih vaza koje se čuvaju u Arheološkom muzeju, sadržaj je pronađen u četirima - u nekima je bila prašina, a u drugima čvrsti komadi tkiva u fragmentima.

Raznolika zbirka

Tkivo su najprije analizirali genetski, no nisu uspjeli doći do DNK ostataka ljudi, životinja ili biljaka.

- Vrlo je teško doći do uzorka koji je pogodan za genetsku analizu. Ostaci iz Egipta prošli su puno kontaminacije: u Egiptu su temperature visoke, kao i vlažnost, kemikalije korištene u mumifikaciji nisu pomogle očuvanju DNK, a bilo je i puno kemijskih modifikacija iz drugih razloga, utjecaja iz okoliša ili od ljudi - objasnili su znanstvenici.

Zagreb, 310818.
Arheoloski muzej.
Zrinjevac 19.
Frank Rhli  ravnatelj Instituta evolucijske medicine Sveucilista u Zurichu i vodeci svjetski  strucnjaka u istrazivanju mumija.
Na fotografiji: Frank Rhli s suradnicima.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX
Frank Rühli sa suradnicima

Unatoč izostanku genetskog materijala, njihovo istraživanje itekako će ostaviti traga u znanosti, jer su u vazi oblikovanoj s glavom sokola pronađeni vlažni ostaci tkiva koji imaju potencijal biti korisni u daljnjem istraživanju, te jer je ovdje prvi put na svijetu za organsku analizu tkiva korištena magnetska rezonancija. Rühli je, osim po radu na poznatim arheološkim slučajevima, u svijetu znanosti postao poznat upravo po tome što je počeo metode koje su afirmirane u kliničkom okruženju koristiti za arheološka istraživanja.

- Kolega Mislav i ja mislimo da je uvijek dobro razmišljati na taj način - radi se o metodama koje su već provjerene i lako su dostupne - pa ih treba iskoristiti i u arheološke svrhe. Iako, naravno, uvijek treba i eksperimentirati s novim metodama - priča nam Rühli, koji je s radiologom Čavkom i osobno dobar prijatelj, pa je opušteni znanstveni dvojac na predstavljanju rezultata svojeg istraživanja pokazao i neke privatne fotografije sa znanstvenih putovanja. Doktor za mumije objasnio nam je i u kojoj se mjeri njegovo zanimanje promijenilo u posljednjih dvadesetak godina.

- Tehnologija je fundamentalno napredovala. Sada imamo izvrsne alate za vizualni prikaz predmeta koje proučavamo, a možemo ih i slikati magnetskom rezonancijom, što je uvelike promijenilo naše polje. S druge strane, drastično se promijenio pristup genetičkoj analizi, koja je sada daleko preciznija čak i s puno manje materijala i molekularnih informacija. Bioinformatička i statistička analiza su se u posljednjih 20 godina promijenile od temelja - objašnjava znanstvenik, koji je prilično zadovoljan hrvatskom egiptološkom zbirkom i uživa raditi na njoj.

- Zbirka vam je lijepa i vrlo široka. Ima raznoliki spektar, na primjer, egipatskih sarkofaga, čak i ljudski te životinjski materijal, a posjedujete i etruščansku mumiju… Također, radi se o kolekciji na kojoj se aktivno rade istraživanja, zbog čega uvelike doprinosi znanosti, što je vrlo važno - objašnjava vodeći paleopatološki autoritet. Nada se da će se nastaviti istraživanja koja je sa suradnicima započeo u svojem trećem boravku u Zagrebu.

- Mislim da smo već odradili znatan dio posla na kanopskim vazama, a bilo bi lijepo i nastaviti u ovome smjeru jer imate materijal prilično velikog potencijala za razna istraživanja. Također, bilo bi odlično kada bismo mogli raditi analize na etruščanskoj mumiji te doći do nekih zaključaka, koji, na kraju krajeva, mogu biti vrlo korisni i za sam stalni postav muzeja, jer bi se tako posjetiteljima moglo pružiti još preciznije objašnjenje značaja mumije - priča Rühli.

Brojni misteriji

U svojoj dugogodišnjoj karijeri razotkrio je brojne misterije vezane uz živote poznatih i nepoznatih persona te donio važne zaključke o načinu na koji su ljudi prije živjeli, bolestima s kojima su se borili i vjerovanjima kojima su podređivali svoje rituale, no, kaže, još uvijek postoje tajne koje ga zanimaju.

- Postoji puno misterija koje još nisam riješio, a htio bih. Definitivno bih volio još više raditi na poznatim egipatskim kraljevskim mumijama, ali i dalje mislim da je svaka mumija posebna. Ja sam liječnik - pa se tako ponašam i prema mumijama - nije važno je li kraljevskoga porijekla ili nije. Volim i manje slavne mumije - zaključuje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 18:31