GOLFSKA STRUJA NAJSLABIJA JE U POSLJEDNJIH 1600 GODINA! Znanstvenici posljednjih 14 godina upozoravaju što nas čeka: 'Stiže nam novo ledeno doba!'

Topla atlantska struja povezana s jakom i naglim promjenama klime u prošlosti, trenutno je najslabija u zadnjih 1600 godina, pokazalo je novo istraživanje.

Saznanja se temelje na više različitih znanstvenih istraživanja i dovode u pitanje ranije teorije da će Golfskoj struji trebati stotine godina da kolabira.

Zbog takvog događaja, zime u zapadnoj Europi bit će mnogo hladnije, razina mora na istočnoj obali SAD-a će se podići i ugrozit će važne tropske kiše. Novo istraživanje pokazuje da je Golfska struja 15 posto slabija nego oko 400. godine ove ere, što je iznimno velika devijacija koja dokazuje da je ljudsko djelovanje barem djelomično krivo za ovakvo stanje.

Struja poznata i kao Atlantska meridijalna cirkulacija (Amoc), nosi toplu vodu na sjever prema Sjevernom polu. Voda se tamo hladi, postaje gušća i tone na dno te se vraća prema jugu. No globalno zatopljenje ometa hlađenje vode dok led s Arktika koji se otapa preplavljuje područje s rjeđom slatkom vodom što oslabljuje Golfsku struju.

Znanstvenici još od 2004. znaju da Golfska struja slabi jer su tad u more postavili instrumente koji su je izmjerili. No najnovija istraživanja oceana pokazala su da struja slabi daleko većom brzinom nego se prije mislilo.

'Golfska struja je vrlo važan dio Zemljinog klimatskog sustava i uvijek je igrala važnu ulogu u naglim klimatskim promjenama', kaže voditelj studije, doktor David Thornalley s University Collegea u Londonu. Dodao je i da trenutni klimatski modeli ne odražavaju uočeno usporavanje što znači da je Golfska struja nestabilnija nego se mislilo.

Pogledajte video koji objašnjava povezanost topljenje leda i usporavanja Golfske struje. Najnovija istraživanja sugeriraju da je usporavanje daleko brže nego se navodi u ovom videu:

Tijekom posljednjeg ledenog doba, velike promjene u Golfskoj struji dovele su do promjena temperatura zimi između 5 i 10 stupnjeva Celzija u vrlo kratkom razdoblju od samo tri godine, što je imalo velike posljedice na vrijeme iznad kopnenih masa koje dodiruje Atlantik.

'Trenutni klimatski modeli ne predviđaju da će se Golfske struja u budućnosti ugasiti. No pitanje je koliko smo sigurni da se to neće dogoditi? To je jedna od onih stvari čija je vjerojatnost jako mala, no eventualne posljedice ogromne.

Istraživanje doktora Thornalleya i kolega objavljeno je u časopisu Nature. Znanstvenici su koristili jezgre sedimenata uzete s ključnih lokaliteta na Rtu Hatteras u Sjevernoj Karolini kako bi ispitali kretanje Golfske struje u posljednjih 1600 godina. Veća zrna sedimenta ukazuju na bržu Golfsku struju i obratno.

Također, koristili su i ljuske sitnih morskih stvorenja koje su prikupili diljem Atlantskog oceana kako bi izmjerili karakteristične temperaturne obrasce koji su indikatori snage Golfske struje. Kad struja oslabi, velika područja oceana oko Islanda se ohlade jer hladnija voda stiže do sjevera, a vode oko istočne obale SAD-a se zagriju.

Druga studija, također objavljena u časopisu Nature, isto koristi karakteristične temperaturne obrasce, no svoje procjene iznosi na temelju mjerenja temperature provedenih u posljednjih 120 godina.

Obje studije pokazale su da je Golfska struja sada 15 posto slabija nego prije 1600 godina, no postoje i neke razlike u njihovim zaključcima.

Prva studija otkrila je značajno slabljenje Golfske struje nakon kraja malog ledenog doba oko godine 1850., što je rezultat prirodnih klimatskih kolebanja i globalnog zagrijavanja.

Druga studija kaže da se glavnina slabljenja struje dogodila kasnije što se izravno može povezati s korištenjem fosilnih goriva. Pokrenuta su daljnja istraživanja koja bi trebala otkriti razloge ovih razlika.

Međutim, jedno je jasno – klimatske promjene kojima je uzrok čovjek, nastavit će usporavati Golfsku struju što će imati potencijalno ozbiljne posljedice.

'Ako ubrzo ne zaustavimo globalno zatopljenje, možemo očekivati daljnje usporavanje Golfske struje', kaže jedan od autora druge studije, Alexander Robinson sa Sveučilišta Madrid.

'Tek počinjemo razumijevati posljedice ovog događaja bez presedana, a one mogu biti doista silne', upozorava Robinson.

Film iz 2004. godine, 'Dan poslije sutra', prikazao je naglo usporavanje Golfske struje i strahovitu hladnoću. Film se temelji na znanstvenim činjenicama koje su prikazane točno, kaže doktor Thornalley.

'Film u nekim stvarima očito pretjeruje – promjene se događaju u samo nekoliko tjedana ili dana i vrlo su ekstremne. No istina je da se u prošlosti usporavanje Golfske struje dogodilo vrlo brzo i uzrokovalo velike promjene.'