ZAGREB - Naravno da su prijatelji kad su obojica ovisnici! One su kuhane i pečene - iste su! Ove ili slične rečenice čujemo gotovo svakodnevno kad se priča o tome tko je kome prijatelj i zašto. Naravno, pritom smo uvjereni da nam društveni okoliš određuje tko će nam biti prijatelj. No, znanstvenici su ovoj društvenoj dimenziji dodali i biološku.
Tvrde - prijatelji nisu samo netko s kim se družimo jer nam je s njima ugodno, već prijateljstvo ima i genetske temelje. Geni određuju tko nam je sličan ili s kim se dobro nadopunjavamo, kaže se u najnovijoj studiji Jamesa Fowera, profesora genetike s University of California, poznatom po svojim istraživanjima o utjecaju gena na socijalna ponašanja.
Dobro se nadopunjuju
Fowerov tim analizirao je dvije neovisne američke studije u kojima su ispitanici rangirali svoje prijatelje po trajanju druženja od 6 do 32 godine, a potom su “mapirani” njihovi geni.
“Mi smo dokazali da naš društveni okoliš u velikom dijelu čine prijatelji sa sličnim genima , odnosno da su geni drugih ljudi ono što utječe na našu odluku s kim ćemo više, a s kim manje prijateljevati. Mapiranje specifičnih genetskih markera svakog pojedinca u društvenoj mreži pokazalo je da svaki od njih ima tendenciju stvaranja prijateljstva s onim osobama s kojima dijele barem dva do šest gena”, rekao je Fower.
Primjerice, oni koji su imali DRD2 gen koji se povezuje s alkoholizmom bili su skloniji imati prijatelje s istim izraženim markerom. Oni koji taj gen nemaju bili su skloniji odabrati prijatelje među jednako tako negativnim osobama na DRD2. Fowler kaže kako se ta situacija stručno naziva homofilija, a u narodu je poznata po izreci - svaka ptica svome jatu leti!
“Naš je stručni tim bio iznenađen i otkrićem da pojedinci imaju tendenciju sprijateljiti se s osobama sa suprotnim osobinama, ali je genetika pokazala da su oni zapravo komplementarni, odnosno dobro se nadopunjuju.
Međuljudski odnosi
Drugim riječima, osobe s genom CYP2A6 koji se povezuje s karakternom otvorenošću ponekad biraju prijatelje koji nemaju taj genotip. Ta negativna povezanost zove se heterofilija, a ilustrira je poslovica - suprotnosti se privlače. Nerijetko baš to utječe na odabir bračnih partnera koji su različiti, ali zato imaju komplementarni imunološki sustav što govori da je ta kombinacija dobra za bolje zdravlje.
“Dosad su istraživanja o genima išla u drugim smjerovima, a sad si možemo priuštiti luksuz proučavati njihov utjecaj na međuljudske odnose”, zaključuje Ting Wu, profesorica genetike na Harvardu.