Elitni stručnjaci upozoravaju roditelje: ‘Vaša djeca idu kasno spavati? Izložena su velikoj opasnosti...‘

Djeca koja kasno idu spavati vikendom više su izložena riziku od prekomjerne težine: njihov struk raste iz godine u godinu, pokazalo je istraživanje finskih znanstvenika objavljeno u časopisu Journal of Sleep Research.

Prethodna istraživanja pokazala su da su djeca koja spavaju manje od preporučene količine sna za njihovu dob izložena većem riziku od prekomjerne težine. Primjerice, velika analiza koja je obuhvatila 42 studije, a objavljena je 2018. godine u časopisu Sleep, pokazala je da je manjak sna čimbenik rizika ili pokazatelj razvoja pretilosti u dojenčadi, djece i adolescenata. No, dosad se malo znalo o učinku nedosljednog režima odlaska u krevet, što znači kasnijeg odlaska na spavanje tijekom vikenda i praznika, kod djece i tinejdžera.

Što je pokazala studija finskih znanstvenika?

Tim pod vodstvom dr. Heli Viljakainen sa Sveučilišta u Helsinkiju proveo je istraživanje koje je obuhvatilo 10.000 djece u dobi između devet i 11 godina. Znanstvenici su djeci izmjerili tjelesnu težinu, a zatim ih ispitali o navikama spavanja.

Nakon dvije godine kod polovice ispitanika ponovili su mjerenja. Početna mjerenja pokazala su da su djeca koja su izjavila da kasnije odlaze spavati vikendom nego tijekom tjedna imala veći omjer struka i visine od one koja su imali isti režim spavanja tijekom cijelog tjedna.

Također, imala su veći indeks tjelesne mase (BMI). Odlazak u krevet dva sata kasnije vikendom, primjerice, povezan je s 2,4 centimetra većim opsegom struka i 0,32 višim BMI-om kod djece visoke 148 centimetara (nakon prilagodbe rezultata kako bi se uzela u obzir duljina spavanja i određeni čimbenici načina života, kao što su vrijeme ispred ekrana). Odlazak na spavanje tijekom vikenda također je bio povezan s povećanim stopama debljanja tijekom 2,5-godišnjeg razdoblja praćenja. Primjerice, 11-godišnjaci koji su vikendom išli u krevet dva sata kasnije tijekom tjedna imali su za 0,6 centimetara veći porast opsega struka tijekom praćenja, u usporedbi sa sudionicima koji su imali isti režim spavanja tijekom cijelog tjedna.

Što je društveni jet lag?

Dr. Jonathan Cedernaes sa Sveučilišta Northwestern u Chicagu, koji nije sudjelovao u istraživanju, kaže da je kasni odlazak na spavanje tijekom vikenda, što je fenomen poznat kao društveni jet lag, također povezan s prekomjernim debljanjem kod odraslih.

- To može biti zato što remeti naše cirkadijalne ritmove ili tjelesne satove te utječe na našu sposobnost učinkovite probave hrane. Kasni odlazak u krevet vikendom često znači kasnije grickanje, zatim spavanje i odgađanje obroka sljedećih dana. Naša tijela ne probavljaju tako dobro hranu izvan uobičajenog rasporeda prehrane - rekao je za Cedernaes za New Scientist.

Društveni jet lag izraz je koji je skovao njemački istraživač Till Roennenberg 2006. godine. Riječ je o fenomenu kojim se opisuje postojanje jednog ritma odlaska na spavanje i buđenja tijekom radnih dana, a drugog tijekom vikenda ili neradnih dana. Baš kao što i prekooceanski let može poremetiti cirkadijalni ritam kada putnik naglo prijeđe preko više vremenskih zona, tako i društveni jet lag potpuno poremeti biološki sat, pa se osoba osjeća umorno ili čak iscrpljeno. Iako društveni jet lag može pogoditi svakoga, problem je osobito čest kod tinejdžera. Tinejdžeri su biološke "noćne ptice" koje idu spavati i ustaju kasno kada to rasporedi dopuštaju, primjerice, vikendom. Problem nastaje kada se radnim danom od njih očekuje da ranije idu na spavanje i rano ustaju u školu.

Što je cirkadijalni ritam?

Naziv cirkadijalni potječe od latinskih riječi circa, što znači oko, i dies, dan. Već dugo se zna da živa bića, uključujući i ljude, imaju unutarnji, biološki sat. Kod ljudi se molekularna kontrola cirkadijalnog ritma odvija pomoću zamršene interakcije otprilike petnaestak satnih gena. Cirkadijalni ritam zapravo kontrolira naš život: diktira kad ćemo spavati i probuditi se, kad ćemo djelovati i misliti optimalno. Kad okoliš nakratko nije u skladu s unutarnjim biološkim satom, naš organizam pati. Tako se smatra da je rad u smjenama ili izloženost svjetlosti tijekom noći dodatni faktor koji može poremetiti ciklus te dovesti do povećanja rizika od raznih oboljenja. Istraživanja pokazuju da jedna od tri osobe na Zapadu pati od poremećaja povezanih s promjenama cirkadijalnog ritma.

Duljina sna dugo se povezuje s tjelesnom proizvodnjom hormona koji reguliraju apetit. Nedovoljno sna povezano je s višim razinama hormona grelina, koji povećava apetit, i nižim razinama hormona leptina, što dovodi do manjeg osjećaja sitosti. To i djecu i odrasle potiče na debljanje.

Kako vrijeme ispred ekrana utječe na debljanje djece?

Puno vremena provedenog pred ekranom, osobito tijekom vikenda, dovodi do većeg indeksa tjelesne mase među mladima, pokazala je studija finskih istraživača sa Sveučilišta u Helsinkiju i Istraživačkog centra Folkhälsan, objavljena 2019. godine u Journal of Adolescent Health. Znanstvenici su pratili više od 5000 djece u razdoblju od tri godine. Prosječna dob djece bila je 11 godina na početku istraživanja, te 14 godina na kraju razdoblja praćenja. Djeca su sama procjenjivala koliko sati svog slobodnog vremena provode gledajući televiziju, video i filmove s jedne strane, a koliko su s druge strane uz računala, kako školskim danima, tako i vikendom. Težina i visina djece mjerena je na početku i na kraju istraživanja. Povećanje BMI-ja među 14-godišnjacima koji su u mlađoj dobi provodili dosta vremena ispred ekrana bilo je veće nego među onima koji su istraživačima prijavili manje vremena pred ekranom. Većina nas gleda ekran mirno, sjedeći ili u ležećem položaju. Kada je tijelo mirno, potrošnja energije je manja, što znači da vrijeme ispred ekrana utječe na energetsku ravnotežu tijela. Zbog toga korelacija između povećane tjelesne mase i vremena ispred ekrana nije iznenađenje za istraživački tim. Ono što je bilo iznenađujuće bila je prilično jaka povezanost između obilja vremena ispred ekrana tijekom vikenda, najmanje četiri sata dnevno, i kasnijeg povišenog BMI-ja.

Što znanstvenici savjetuju roditeljima?

Znanstvenici savjetuju da se dijete svaki dan budi u isto vrijeme. Čak i ako tinejdžer ostane budan dokasno tijekom vikenda, trebao bi se probuditi unutar sat do dva od uobičajenog ustajanja tijekom tjedna. To znači da ako dijete tijekom tjedna ustaje u 6 ujutro kako bi išlo u školu, trebalo bi ustati iz kreveta do 8 ujutro u subotu i nedjelju. Važno je razgovarati s tinejdžerom o društvenom jet lagu. Oni koji imaju dosljedan raspored spavanja osjećat će se manje umorno i bolje. Kada se dijete bude osjećalo bolje, bit će više usredotočeno i uspješnije u školi i sportu. Ako dijete vikendom spava do podneva ili 13 sati, propušta puno aktivnosti.

Dr. Jonathan Cedernaes preporučuje poticanje djece da idu spavati u isto vrijeme svake večeri tijekom tjedna i vikenda.

- Ograničavanje vremena ispred ekrana i poticanje tjelesne aktivnosti mogu pomoći u tome - naglasio je Cedernaes