ZNANSTVENA DOSTIGNUĆA

Eliksir mladosti i bionički prsti obilježili su godinu

U godini koja odbrojava posljednje dane nije manjkalo važnih medicinskih otkrića. Jutarnji list donosi vam pet prodora u biomedicini koji bi mogli otvoriti put novim lijekovima i terapijama te lakšem životu osoba s invaliditetom

Sekvencirani genomi tumora

Britanski znanstvenici iz Wellcome Trust Sanger Institutea u Cambridgeu objavili su krajem ove godine genetske mape tumora malih plućnih stanica i melanoma. To postignuće značajan je korak prema razvoju novih pametnih, molekularno ciljanih lijekova. Sekvenciranjem genoma jednog 55-godišnjeg pacijenta oboljelog od karcinoma malih plućnih stanica, od kojega isključivo obolijevaju pušači, znanstvenici su otkrili 23.000 genetskih mutacija koje su prouzročile rak. To znači da se nakon svake 15. cigarete oštećuje DNK. Prošle godine američki su znanstvenici sekvencirali prvi ljudski genom raka, i to kod jedne pacijentice oboljele od akutne mijeloične leukemije (AML).

Prvi učinkovit eliksir mladosti

Američki su znanstvenici otkrili da rapamicin, proizvod bakterija koje žive u tlu na Uskršnjim otocima, miševima može produljiti život za 38 posto. Rapamicin se već dugo koristi kao citostatik i lijek koji sprečava odbacivanje organa prilikom transplantacije. No, znanstvenici su tek nedavno otkrili da tvar s Uskršnjih otoka usporava diobu stanica i značajno produljava životni vijek starijih miševa. Učinak eliksira mladosti s Uskršnjih otoka sličan je kalorijskoj restrikcijskoj dijeti koja je također jedan od načina da se produlji životni vijek. Ipak, znanstvenici upozoravaju da rapamicin još nije prikladan za upotrebu kod ljudi i da može imati opasne popratne posljedice.

Otkriveni geni povezani s Alzheimerom

Britanski i francuski znanstvenici otkrili su tri gena povezana s nastankom Alzheimerove bolesti. Znanstvenici smatraju da je u nastanak Alzheimerove bolesti uključeno više gena te da je od 60 do 80 posto uznapredovalih stanja toga oboljenja uvjetovano obiteljskim nasljeđem. Novootkriveni geni CR1, CLU i PICALM prvi su geni povezani s tim neizlječivim neurološkim oboljenjem otkriveni nakon 16 godina. Naime, 1993. godine otkriven je ključni gen ApoE povezan s Alzheimerovom bolešću. Od te bolesti u svijetu boluje oko 24 milijuna ljudi, dok se u Hrvatskoj broj oboljelih procjenjuje na najmanje 32.000. Neke procjene govore o 70.000 do 80.000 oboljelih.

Prvi bionički prsti

Britanska tvrtka Touch Bionics nedavno je u javnosti predstavila prve bioničke prste ProDigits. Napravljeni su od čvrste, ali lagane plastike, a pokreću ih minijaturni motori. Prva osoba s bioničkim prstima je Katalonka Maria Antonia Iglesias (42) koja je bila uspješna koncertna pijanistica sve dok u srpnju 2003. nije iznenada oboljela od bakterijske infekcije, zbog čega su joj amputirani svi prsti na rukama. No, zahvaljujući prstima ProDigits Maria odnedavno ponovno može svirati klavir. Bionički prsti nada su za oko 1,2 milijuna ljudi diljem svijeta, od kojih 50.000 u Europi, koji su zbog različitih infekcija, ozljeda ili urođenih defekata ostali bez jednog ili više prstiju.

Ukidanje restrikcija za istraživanje na embrionalnim matičnim stanicama

Američki predsjednik Obama početkom ožujka ukinuo je ograničenja za federalno financiranje istraživanja embrionalnih matičnih stanica. Te je restrikcije u kolovozu 2001. nametnuo bivši američki predsjednik Bush. Embrionalne matične stanice 1998. godine prvi put su izolirane u laboratoriju, a znanstvenici vjeruju u njihovu veliku iscjeliteljsku snagu jer se iz njih razvija svih 220 vrsta ljudskih tkiva.

Znanstvenici smatraju da bi se embrionalne matične stanice mogle koristiti u tretmanu dijabetesa, srčanih oboljenja, ozljeda leđne moždine te Parkinsonove i Alzheimerove bolesti. No, ta istraživanja nisu lišena kontroverzi jer se tijekom dobivanja embrionalnih matičnih stanica uništavaju embriji odbačeni nakon pobačaja ili preostali nakon umjetne oplodnje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 20:45