Dvije trećine najčešće prijavljenih nuspojava na cjepiva nema veze s cijepljenjem, tvrde znanstvenici

Više od dvije trećine najčešćih nuspojava koje ljudi prijavljuju nakon primitka cjepiva protiv covida zapravo nema veze s cjepivom, tvrde znanstvenici, piše Guardian.

Istraživači u SAD-u ispitali su podatke 12 kliničkih studija o cjepivima protiv covida i ustanovili da se kod 76 posto prijavljenih najčešćih nuspojava nakon prve doze i kod 52 posto najčešćih nuspojava nakon druge doze, zapravo radi o 'nocebo efektu' (suprotno od placeba, op.a.).

Ovo otkriće sugerira da značajan postotak blažih nuspojava poput glavobolje, kratkoročnog umora i boli u ruci, nije uzrokovan samim sastavnicama cjepiva, već drugim faktorima za koje se zna da uzrokuju nocebo efekt, poput tjeskobe i pogrešnog pripisivanja različitih tegoba učinku cjepiva. Naime, nocebo se može definirati kao štetan učinak na zdravlje uzrokovan psihološkim ili psihosomatskim faktorima, kao što su negativna očekivanja od liječenja.

Treba informirati javnost

U zaključku studije, znanstvenici su kazali kako bi bolje informiranje javnosti o nocebo efektu moglo poboljšati prihvaćanje cjepiva tako što bi se time smanjila zabrinutost zbog koje neki ljudi oklijevaju s cijepljenjem.

'Reći pacijentima da tretman kojem će biti podvrgnuti ima nuspojave slične placebo tretmanima u nasumičnim kontroliranim ispitivanjima, zapravo smanjuje tjeskobu i navodi pacijente da si uzmu vremena razmotriti nuspojave', kaže Ted Kaptchuk, profesor globalnog zdravlja i medicine društva u Medicinskoj školi na Harvardu te glavni autor studije. No napominje da je potrebno napraviti još neka istraživanja.

Kaptchuck i doktorica Julia Haas s Beth Israel Deaconess medicinskog centra u Bostonu, analizirali su nuspojave prijavljene tijekom više desetaka kliničkih studija cjepiva protiv covida. U svakoj studiji, ljudima u placebo grupi ubrizgavana je obična fiziološka otopina umjesto cjepiva. Studija se nije bavila ozbiljnim, rijetkim nuspojavama poput krvnih ugrušaka i upale srca.

U tekstu objavljenom na Jama Network Open, znanstvenici su opisali kako je nakon prve injekcije oko 35 posto onih u placebo grupi osjetilo tzv. 'sistemske' nuspojave poput glavobolje i umora, a 16 posto ih je prijavilo konkretne tegobe poput boli, crvenila ili oticanja na mjestu uboda.

Više prijava nakon prve doze

Kao što je bilo i očekivano, kod prve doze cjepiva bilo je vjerojatnije da će ljudi osjetiti nuspojave. Njih oko 46 posto, prijavili su sistemske simptome, a oko dvije trećine iskusilo ih je bol u ruci ili neke druge tegobe na mjestu uboda.

Kad su znanstvenici pregledali prijavljene nuspojave nakon druge doze, ustanovili su da je stopa glavobolja ili nekih drugih sistemskih simptoma skoro dvostruko viša u grupi cijepljenih nego u placebo grupi, odnosno 61 prema 32 posto. Razlika je bila još veća kad su u pitanju nelagode na mjestu uboda i koje je prijavilo 73 posto cijepljenih, nasuprot samo 12 posto onih koji su primili placebo.

Sve u svemu, znanstvenici su izračunali da je oko dvije trećine najčešće prijavljenih nuspojava nakon primitka cjepiva, rezultat nocebo efekta, pogotovo ako se radilo o glavobolji i umoru, što su ujedno i reakcije nakon cijepljenja koje se najčešće navode.

Iako dokazi sugeriraju da informacije o nuspojavama mogu nagnati ljude na to da uobičajene tegobe pripišu cjepivima, ili ih učiniti posebno uznemirenima u vezi s time kako se osjećaju, Kaptchuk kaže kako je potrebno ljudima davati više informacija o nuspojavama, a ne manje: 'Mnogi istraživači kažu kako bi pacijentima trebalo govoriti manje o mogućim nuspojavama kako bi se smanjila njihova tjeskoba. No ja mislim da je to pogrešno. Iskrenost je najbolji put.'