Volite jesti meso, ali osjećate grižnju savjesti zbog ubijanja životinja? Ne brinite, rješenje je sintetsko ili meso uzgojeno u laboratoriju.
Prije četiri godine nizozemski je znanstvenik Mark Post, profesor na Sveučilištu Maastricht, prvi proizveo sintetski burger koji je zatim u Londonu pripremio poznati engleski chef Richard McGeown, glavni kuhar Couch’s Great House Restauranta u Cornwallu. Umjetno meso prvi su kušali austrijska nutricionistica Hanny Rutezler i Josh Schonwald, američki novinar i publicist specijaliziran za teme o hrani. - U ustima sam imao osjećaj mesa. Nedostaje mi masnoće, ali općenito je nalik na hamburger - rekao je Schonwald.
Komercijalna proizvodnja
Na konferenciji za novinare, Mark Post tada je otkrio kako se umjetni burger sastoji od 20.000 tankih niti mišićnog tkiva koje su uzgojene iz matičnih stanica uzetih iz mišićnog tkiva krave u klaonici. Njegova je cijena bila visoka, čak 300.000 dolara, no Post u suradnji s biotehnološkom kompanijom Mosa Meat sada pokušava razviti komercijalno konkurentan proizvod do 2020. godine.
- U smislu komercijalne prodaje, rekao bih da nam treba još četiri-pet godina. Njegova bi cijena mogla biti oko 10 dolara. Zatim još nekoliko godina komercijalne proizvodnje i cijena će i dalje padati - rekao je Post za BBC Focus Magazine.
In vitro svinjetina
Mark Post, jedan je od pionira razvoja nove tehnologije: uzgoja sintetskog mesa u laboratoriju. Njegova skupina već je 2011. godine predstavila prve uzorke “in vitro svinjetine”. Tehnologija proizvodnje sintetskog mesa odvija se u nekoliko etapa: prvo se iz zdrave svinje ili krave uzima uzorak mišićnog tkiva. Zatim se iz mišićnog tkiva izoliraju matične stanice: one se dijele, a znanstvenici ih “hrane” serumom iz konjskog fetusa. Koristeći spomenutu recepturu, Postova je skupina uzgojila 2,5 centimetara duge i 0,5 centimetara široke trake svinjskog mesa blijede, sive boje pa su više podsjećale na lignje nego na svinjetinu. Po sličnoj recepturi radi se i umjetni burger: iz mišićnog tkiva krave izoliraju se matične stanice, one se dijele, a znanstvenici ih “hrane” serumima koji poboljšavaju rast.
- Potencijalno, i vi to možete napraviti u svojoj kuhinji: uzgojiti vlastito meso. To se može napraviti iz matičnih stanica uzetih iz mišića ribe, pileta ili janjeta - istaknuo je Post čiji je cilj omogućiti ljubiteljima mesa da ga jedu na ekološki prihvatljiv i etički način.
Neodrživa proizvodnja
Demografske procjene pokazuju kako će svjetska populacija do 2050. godine doseći 9,7 milijardi ljudi dok bi se potrošnja mesa mogla udvostručiti. S druge strane, uzgoj stoke i proizvodnja mesa odgovorni su za 18 posto emisije stakleničkih plinova.
- Obrok od stvarnog mesa mogao bi 2035. godine biti toliko skup i moralno upitan kao danas foie gras, pašteta koja se proizvodi od jetre silom šopanih gusaka - upozorava Post koji sada radi na poboljšanju okusa sintetskog burgera.
Frankenburger
Osim Marka Posta, na razvoju sintetskog mesa rade i neke američke te izraelske skupine. Tako je američka kompanija Memphis Meats iz San Francisca nedavno najavila da je korak bliže komercijalizaciji sintetskog mesa zahvaljujući 17 milijuna dolara koje su putem investicijske kompanije Draper Fisher Jurvetson (DFJ) osigurali Microsoft Billa Gatesa, Virgin Richarda Bransona i Cargill, jedan od najvećih proizvođača hrane i duhana u SAD-u.
- Oduševljen sam što sam uložio u Memphis Meat - izjavio je Branson za Bloomberg.
Iako su ga neki mediji prozvali “Frankenburgerom”, o sintetskom burgeru pohvalno su se izrazile organizacije za zaštitu životinja kao što je PETA (People for Ethical Treatment of Animal) koja je već ponudila milijun dolara znanstveniku ili instituciji koja prva lansira sintetsko pileće meso. Neprofitne organizacije kao što su Zaklada Moderna poljoprivreda u Izraelu već pripremaju teren za “mesa iz laboratorija”, poučavajući ljude o neodrživosti sadašnje proizvodnje.
- Moja je procjena da ćemo prve proizvode od sintetskog mesa jesti već za pet do 10 godina - izjavio je za magazin Time Shaked Regev, izvršni direktor Zaklade.
Moralne prednosti
Naravno, zasad je nepoznanica kako će potrošači reagirati na sintetsko meso. No, neke ankete mu govore u prilog. Tako je jedno istraživanje u Nizozemskoj pokazalo da 63 posto ljudi podržava koncept govedine iz laboratorija, a 52 posto bi je voljelo probati. Nadalje, istraživanje britanskog dnevnika Guardian pokazalo je da 69 posto ljudi želi probati sintetsko meso.
- Ljudi će uvidjeti moralne prednosti od uzgoja mesa u kulturi. Uzimanje matičnih stanica iz svinja umjesto ubijanja milijuna tih životinja na farmama već sada je atraktivnija ideja za potrošače - ustvrdila je u Guardianu Cor van Der Weele, profesorica humanističke filozofije na Sveučilištu Wageningen.
Hrana budućnosti
MESO IZ LABORATORIJA
Meso uzgojeno iz matičnih stanica pilića, krava i svinja.
SINTETSKO MLIJEKO
Kompanije poput Muufri korak su do stvaranja savršenog mlijeka bez krava. Geni povezani sa stvaranjem mlijeka umeću se u kvasac koji se onda razmnožava u golemim količinama s ciljem stvaranja mliječnih proteina.
JESTIVI KUKCI
Više od dvije milijarde ljudi, uglavnom u Aziji i Africi, svakodnevno jedu kukce koji su bogati proteinima. Iako većina ljudi na Zapadu s gađenjem odbija takvu prehranu, sve je više onih koji prihvaćaju neke proizvode od kukaca, poput cvrčkova brašna.
UKUSNE ALGE
U Japanu su alge sastavni dio prehrane. One su bogat izvor proteina, ugljikohidrata i masti, posebice omega-3 masnih kiselina i pigmenata. U našoj je javnosti najpoznatija spirulina, plavo-zelena slatkovodna alga koja se zbog svojih vrijednih nutritivnih svojstava koristi kao dodatak prehrani.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....