DESET TEHNOLOGIJA KOJE ĆE IDUĆIH GODINA SUŠTINSKI PROMIJENITI NAŠU SVAKODNEVICU Najstariji tehnološki časopis na svijetu najavljuje što nas sve čeka

Kada je mlada Amerikanka Kala Looks u siječnju 2015. rodila blizance Levija i Coltona, bila je presretna. No, tri mjeseca kasnije uslijedio je šok jer je Leviju dijagnosticirana teška kombinirana imunodeficijencija (SCID).

Djeca oboljela od te bolesti imaju toliko narušen imunološki sustav da mogu živjeti isključivo u sterilnim uvjetima unutar zaštitnog balona koji ih štiti od potencijalno smrtonosnih infekcija. Kad su liječnici kao jedinu mogućnost ponudili eksperimentalnu gensku terapiju u Dječjoj bolnici u Bostonu, Kala i njezin suprug Philip su spremno pristali. Gotovo dvije godine nakon eks­perimentalne terapije, mali Levi zdrav je dječak koji uživa u igri s blizancem Coltonom.

Genska terapija prvi je put primijenjena još 1990. a taj oblik liječenja najavljen je kao revolucija u medicini koja će dovesti do izlječenja niza genetskih oboljenja pa čak i raka. No, zbog smrtnog slučaja tijekom jednog kliničkog pokusa u SAD-u zaustavljeni su svi pokušaji genskog liječenja.

Genska terapija 2.0

Pojednostavljeno, genska terapija zamjena je defektnog gena zdravim. Pritom se zdravi gen umeće pomoću retrovirusa koji su tako modificirani da ne mogu izazvati bolest. No, ovakav pristup nije bez opasnosti jer imunološki sustav bolesnika može reagirati na unošenje virusa, ponekad uz potencijalno smrtonosnu imunološku reakciju.

Srećom, posljednjih su godina riješili osnovne probleme vezane uz gensku terapiju pa su sada u tijeku klinički pokusi za 40 - 50 bolesti, navodi MIT Technology Review, najstariji tehnološki časopis na svijetu. U svojem tradicionalnom godišnjem pregledu taj ugledni časopis uvrstio je “gensku terapiju 2.0” kao jednu od 10 najvažnijih tehnologija koje će idućih godina izmijeniti našu svakodnevicu.

Među 10 novih obećavajućih tehnologija, MIT Technology Review ističe i one koje bi u idućih 10 do 15 godina ljudima s ozlijeđenom leđnom moždinom omogućile da vrate kontrolu nad paraliziranim udovima. Tako je tim neuroznanstvenika pod vodstvom dr. Grégoirea Courtinea iz Švicarske federalne politehničke škole u Lausannei (EPFL) razvio neuroprotezu pomoću koje je oz­lijeđeni nečovjekoliki majmun vratio kontrolu nad paraliziranom nogom.

Atlas ljudskih stanica

Ta neuroproteza, u čijem je razvoju sudjelovao i Zagrepčanin dr. Tomislav Mileković, služi kao bežični most između mozga i donjeg dijela leđne moždine, te tako premošćuje ozljedu.

Technology Review velike nade polaže i u Atlas ljudskih stanica. Riječ je o izvanrednom tehnološkom poduhvatu čiji je cilj mapirati i opisati svaku stanicu u ljudskom tijelu, stvarajući time veliki atlas koji bi mogao preobraziti znanstveno razumijevanje čovjekova rasta i nastajanja bolesti.

Donedavno je znanstvena spoznaja o stanicama bila ograničena na ono što se može zaključiti promatranjem pod mikroskopom ili genetskom analizom grupiranih stanica.

Face ++

No, tehnološki je napredak doveo do toga da znanstvenici danas mogu izdvojiti individualne stanice iz različitih tkiva i organa, analizirati njihova svojstva te zatim mjeriti i opisati koje se molekule u njima stvaraju.

Kako bi se mapiralo svih 37,2 bilijuna stanica u ljudskom tijelu, znanstvenici iz SAD-a, Velike Britanije, Švedske, Izraela, Nizozemske i Japana udružili su se u međunarodni konzorcij.

- Vidjet ćemo neke stvari koje smo očekivali, ali siguran sam da će biti potpuno novih otkrića. Očekujem iznenađenja - kaže Mike Stubbington s britanskog Instituta Sanger, jedan od pokretača projekta. Među pokretačima projekta je i Institut Broad, zajednički institut MIT-a i Harvarda u Bostonu, ali i novi Biohub u Kaliforniji koji su 2016. utemeljili Mark Zuckerberg i njegova žena Priscilla Chan. Atlas će biti dostupan u cijelom svijetu, a znanstvenici se nadaju da će unaprijediti razumijevanje niza bolesti, uključujući i neurodegenerativna oboljenja i rak.

Među revolucionarnim tehnologijama je i “plaćanje pomoću lica”, koju je razvila kineska start-up kompanija Face ++ za potrebe nadzora, ali i za praktičnu namjenu.

Ta se tehnologija već koristi u nekoliko popularnih aplikacija. Primjerice, koristeći svoje lice kao vjerodajnicu moguće je obaviti prijenos novca preko Alipaya, mobilne aplikaciju za plaćanje koju koristi više od 120 milijuna ljudi u Kini. Nadalje, Didi, kineska inačica Ubera, koristi Face ++ kako bi putnicima omogućila potvrdu da je osoba za volanom legitimni vozač.