NA KORAK DO VRAĆANJA VRSTE Znanstvenici gene vunastog mamuta ugradili u stanice slona

Grupa znanstvenika je sve bliže vraćanju izumrlog vunastog mamuta u život. Naime, genetičar George Church na Sveučilištu Harvard uspio je kopirati gene iz smrznutog vunastog mamuta te ih ugraditi u genom azijskog slona.

Koristeći alate za editiranje DNK, znanstvenici su ugradili gene za mamutove male uši, potkožne masti, dugu dlaku i tamniju boju u DNK stanica kože kod slona. Ove kulture tkiva predstavljaju pravu revoluciju jer su geni vunastog mamuta ponovo aktivirani nakon što je cijela vrsta izumrla prije više od 4000 godina.

Istraživanje još uvijek nije objavljeno u niti jednom renomiranom znanstvenom časopisu jer članovi tima navode kako "još ima mnogo posla za odraditi, a to planiraju i učiniti".

Rad na DNK-u vunastog mamuta dio je većeg projekta da se izumrle vrste povrate iz mrtvih, u procesu zvanom "de-izumiranje". Nedavna revolucionarna otkrića pokazuju da jedna od metoda de-izumiranja, koja uključuje ugradnju gena izumrle vrste u genom njezinih živih rođaka, zaista radi. Međutim, još smo uvijek predaleko da bismo mogli reći da je kloniranje vunastog mamuta - iza ugla.

- Samo izmjena DNK nije toliko značajna. Želimo iščitati fenotipe - pojašnjava Church.

Kako bi to učinili moraju otkriti način kako uzeti hibridne stanice iz petrijeve posudice te ih pretvoriti u specijalizirano tkivo poput krvi ili organa, a onda testirati njihove funkcije. Na primjer, stvaraju li mamutski geni za dlaku pravu boju, dužinu i „vunatost“...

Ukoliko svi testovi prođu uspješno, tim se nada da će potom moći slonovsko-mamutske stanice kože pretvoriti u hibridni embrio koji može biti uzgojen u umjetnoj utrobi, uređaju koji omogućava trudnoću van životinjske maternice. Umjetne utrobe za sada su samo predmet špekuliranja, no alternativa, a to je ugradnja hibridnog embrija u ženku slona, nije dobro prihvaćena kod boraca za prava životinja kao i genetičara.

- Bit će mnogo humanije i lakše kad postavimo stotine embrija u inkubatore i počnemo s testiranjima - rekao je Church.

Ukoliko hibridno biće uspije preživjeti, prvi cilj projekta bit će stvaranje slona koji može preživjeti u hladnim temperaturama. Tim vjeruje da bi proširenje slonovskog staništa u hladnije klime pomoglo očuvanju vrste jer će biti dalje od ljudi, a s time i dalje od sukoba. Upravo je to ono što predstavlja najveći prijetnju današnjim azijskim i afričkim slonovima.

Jednom kad se genetički uređeni slonovi ustale, Church navodi kako će pokušati oživjeti mamute polako integrirajući sve više mamutske DNK u genom hibrida.

Naravno, moguće je da mamutski genom nikada neće biti povraćen i da će bića iz laboratorija ostati hibridi mamuta i slona. No, ako izgleda kao mamut i ponaša se kao mamut, nije li mamut?