NEVJEROJATNO

Astronomi šokirani, potvrđena je nadrealna teorija o najmisterioznijem fenomenu u svemiru: ‘Sada je neupitno!‘

Supermasivna crna rupa u središtu galaksije Messier 87

 Sun zifa/Imaginechina/Imaginechina via AFP
Udaljenost između galaksije Messier 87 i Zemlje iznosi 55 milijuna svjetlosnih, a crna rupa u njezinom središtu od našeg je Sunca veća 6,5 milijardi puta

Astronomi su prikupili prve dokaze da se jedna crna rupa okreće, piše The Guardian.

Njihove se opservacije tiču supermasivne crne rupe u centru obližnje nam galaksije Messier 87, čiju je sjenu snimio teleskop Event Horizon.

Poput mnogih supermasivnih crnih rupa, Messier 87 iz svojih polova ispaljuje iznimno snažne mlazove čestica i zračenja. Ovo je postala prva crna rupa koju je čovječanstvo ikada snimilo, a riječ je o znanstvenom proboju koji bi mogao pomoći u otkrivanju tajni koje krije najmisteriozniji fenomen u svemiru.

Znanstvenici su bili mišljenja da rotacija crne rupe tim mlazovima daje snagu, međutim svoja stajališta do sada nisu mogli potkrijepiti dokazima.

Udaljenost između galaksije Messier 87 i Zemlje iznosi 55 milijuna svjetlosnih, a crna rupa u njezinom središtu od našeg je Sunca veća 6,5 milijardi puta.

Nešto dalje od crne rupe nalazi se disk od nagomilanog plina i prašine koji se vrti na rubu te kozmičke provalije. Dio će tog materijala prije ili kasnije upasti u crnu rupu i zauvijek nestati. Međutim, dio će biti izbačen kroz polove crne rupe. Brzina koju ću tada postići bit će opasno blizu brzine svjetlosti.

Modeli bazirani na teoriji sugeriraju da je rotacija crne rupe zaslužna za taj fenomen. Znanstvenici misle da naelektrizirane čestice u tom disku stvaraju snažno magnetsko polje koje crna rupa, dok se okreće, vuče sa sobom. Ta pojava magnetsko polje okrene na takav način da ono može ubrzati čestice i odvući ih od crne rupe kao mlazove. Polja tijekom tog procesa iz rotacije crne rupe crpe energiju.

Slike galaksije Messier 87 koje je između 2000. i 2022. godine napravila globalna mreža radijskih teleskopa znanstvenicima su otkrili da se u mlazovima odvija 11-godišnji ponavljajući ciklus. Utvrđeno je da mlaz precesira oko središnje točke na rubu crne rupe.

To je ukazivalo na neusklađenost između osi vrtnje crne rupe i akrecijskog diska, što je dovelo do toga da se mlaz njiše poput vrtače.

"Detekcija precesije dala nam je neupitni dokaz da se supermasivna crna rupa u galaksiji Messier 87 okreće, što je poboljšalo naše razumijevanje prirode supermasivnih crnih rupa", rekli su autori studije u kojoj su spomenute opservacije izložene.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 07:00