Grupa znanstvenika uputila je javni apel za kreiranjem skupa programa i koordiniranih politika koje bi u desetogodišnjem razdoblju odgovarale stvarnim demografskim potrebama Hrvatske i time stvorile pretpostavku za stvaranje "otpornog i uključivog useljeničkog društva". Karakteristike tog društva temeljile bi se na načelima pravednosti i uključivosti za sve, bez obzira je li riječ o osobama domicilnog ili imigrantskog podrijetla, kada je riječ o jednakosti pred zakonom, pravu na jednake plaće za jednaki rad, pravu na socijalnu skrb, pravu na zdravstvenu zaštitu, pravu na obrazovanje i ostalo. "Samo takav koncept Hrvatske može zaustaviti sadašnju depopulaciju zemlje i gubitak sposobnosti za razvoj u srednjoročnoj perspektivi te uključiti Hrvatsku u novu društvenu stvarnost", pišu u apelu znanstvenici i sveučilišni profesori Drago Čengić, Ivan Balabanić, Ana Maria Boromisa, Anđelko Milardović, Ivan Perkov, Saša Poljanec Borić, Krešimir Žažar i Siniša Zrinščak.
Dvorske spletke
Prvi korak vide u otvaranju široke rasprave o novim razvojnim ciljevima, demografskim, obiteljskim i (i)migracijskim politikama, koje bi nakon usvajanja u Saboru bile obvezne za sve političke stranke u idućih deset godina. Usporedno s time, navode, treba učiniti sve da se iseljavanje smanji, da se povećava broj rođenih različitim mjerama obiteljske politike i potiče razvoj već desetljećima naglašeno depopulacijskih područja.
- Tražimo od svih javnih, civilnih i političkih institucija da se što prije ostvari potrebno društveno suglasje i otvori rasprava o ovim važnim temama, presudnim za nacionalni opstanak. Tako bi se realni nacionalni interesi zemlje počeli adresirati u javnosti na pravi način umjesto da se ona bavi "dvorskim spletkama" usmjerenim (samo)održanju na vlasti – bez obzira na cijenu koju će platiti iduće generacije, piše u apelu.
Znanstvenici navode tri ključna problema: prvi je da ne postoje razrađene i sustavne politike za suočavanje s novim izazovima. Hrvatska uopće nema primjerenu demografsku i (i)migracijsku politiku, a obiteljska politika postoji kao sklop postojećih mjera, velikim dijelom naslijeđenih, bez njihove koordinacije te sustavne vizije problema i mogućih rješenja. Drugo, ako politika postoji kao strategija (npr. demografska), ona nije pretočena u niz konkretnih, mjerljivih i evaluiranih mjera. O tome svjedoči i netom obznanjena Vladina "Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine". Treće, nema koordinacije među politikama koje su bitne za društvenu obnovu. A kada ovdje nema jasnih politika i snažne države, na djelu su ad hoc potezi uz usporedno bujanje ksenofobije i društvene nesnošljivosti prema strancima, smatraju znanstvenici.
Radne dozvole
U apelu među ostalim navode upozorenje kako se Hrvatska više ne može gospodarski razvijati bez (i)migranata iz udaljenih zemalja. Navode podatak da je prošloj godini izdano više od 170 tisuća radnih dozvola. Prema procjenama Hrvatske udruge poslodavaca, već 2024. godine moglo bi biti izdano više od 200.000 radnih dozvola, a do 2030. godine Hrvatska bi mogla imati više od 400.000 stranih radnika, što znači četvrtinu radne snage u zemlji. Kad se uzme u obzir da javni sektor primarno zapošljava hrvatske državljane, većina radnika u turizmu, građevini i ugostiteljstvu prema tim će projekcijama biti stranci, navodi se u apelu.