ČUVENI DAN A. HOFMANNA

Uzeo je LSD, sjeo na bicikl i ostao u šoku: ‘Demon me obuzeo, okretao sam pedale 4 km, a kao da stojim na mjestu‘

Albert Hofmann

 Walter Bieri/keystone-sda-ats Ag/profimedia/Walter Bieri/keystone-sda-ats Ag/profimedia
Od slučajne apsorpcije do globalne zabrane, put psihodelika obilježen je euforijom, zloporabom i tajnim eksperimentima.
Od slučajne apsorpcije do globalne zabrane, put psihodelika obilježen je euforijom, zloporabom i tajnim eksperimentima.

U stanju koje je sličilo snu, zatvorenih očiju, uočio sam neprekidnu bujicu fantastičnih slika, izvanrednih oblika s intenzivnom kaleidoskopskom paletom boja. A nakon dva sata to stanje je iščezlo... Tim riječima Albert Hofmann opisao je kako se osjećao kada je u travnju 1943. godine prvi put probao LSD (dietilamid lizerginske kiseline), "svoje problematično dijete", drogu koja je postala ikona hipi kulture.

Albert Hofmann (1906. - 2008.) bio je švicarski kemičar koji je radio u tvrtki Sandoz Laboratories (današnji Novartis) u Baselu na programu sinteze farmakoloških tvari iz medicinski važnih biljaka. Počeo je proučavati ergot gljivice, koje rastu na raži, što ga je dovelo do sinteze LSD-a (dietilamid lizerginske kiseline) 1938. godine. No, povijest te droge počinje 16. travnja 1943. godine kada je Hofmann nehotice unio malu količinu droge u organizam.

- Demon me je napao, obuzeo je moje tijelo, um i dušu - rekao je poslije Hofmann. Tri dana poslije odlučio je biti prvi pokusni kunić koji će svjesno isprobati psihodelično djelovanje tvari. Uzeo je 250 mikrograma LSD-a i ponovno iskusio čudesni doživljaj, samo još mnogo intenzivnije. Krenuo je kući, a kako je u to ratno doba bilo teško nabaviti gorivo za automobil, vozio je bicikl.

- Tijekom moga puta kući, a bilo je to oko četiri kilometra, osjećao sam se kao da se ne mogu pomaknuti s mjesta. Okretao sam pedale, no činilo mi se da cijelo vrijeme stojim - prisjetio se Hofmann 19. travnja 1943. godine koji je među pobornicima LSD-a postao poznat kao „dan s biciklom”. Kako se zbog nepredvidivog učinka droge bojao posljedica, Hofman je inzistirao da ga do kuće prati njegova asistentica Susi Ramstein. Ona je bila ne samo prva znanstvenica u Sandozu nego i prva žena koja je probala LSD kako bi pomogla u utvrđivanju njegovih potencijalnih medicinskih svojstava.

Srušio u krevet

Kad su stigli Hoffmanovoj kući, kemičar je bio iscrpljen i srušio se na krevet. Njegova supruga i djeca bili su u posjeti kod rodbine u Luzernu pa je zamolio Suzi da mu donese čaši mlijeka kao protuotrov i pozove liječnika. Kad je liječnik pregledao Hofmana, zaključio je da nije otrovan niti je u životnoj opasnosti.

Hofmann je izvijestio svog šefa u Sandozu o otkriću. Na temelju učinka koji je LSD imao na njega, izračunao je da bi jedna čajna žličica bila dovoljna da utječe na 50 000 ljudi. Rekao je da su on i njegovi kolege "odmah shvatili da je to vrlo važan agens koji bi mogao biti koristan u psihijatriji i istraživanjima". Kontrolirani eksperimenti s LSD-om su nastavljeni ne samo u Sandozu nego i na Sveučilištu Zurich. Studije na pacijentima koji su imali psihičke probleme pokazale su da LSD djeluje umirujuće. Neki psihijatri koristili su ga s pacijentima zbog njegovih učinaka na podsvijest, omogućujući im oslobađanje potisnutih sjećanja i mentalnih sukoba. Stoga je krajem 1940-ih Sandoz počeo proizvoditi LSD pod imenom Delysid.

image

Portret Alberta Hoffmana

Fabrice Coffrini/afp/profimedia/Fabrice Coffrini/afp/profimedia

Učinci nove moćne nove droge privukli su pozornost CIA-e koja je započela tajni istraživački program poznat pod kodnim nazivom MK-Ultra. Jedan od ispitanika koji je probao LSD tijekom ovog istraživanja bio je Ken Kesey (1935.-2001.), koji će 1962. godine napisati roman "Let iznad kukavičjeg gnijezda". - Spoznao sam da je ovo previše važan posao da bih ga ostavio u rukama vlade – priznao je Kesey u razgovoru za BBC. Zadivljen halucinogenom moći još uvijek legalne droge, Kesey ju je počeo distribuirati svojim prijateljima, a 1964. okupio je istomišljenike i sa svojom družinom Merry Pranksters (Veseli šaljivdžije) i krenuo putovati SAD-om u jarko obojenom autobusu. LSD je stekao istaknute poklonike poput književnika Aldousa Huxleyja i harvardskog psihologa Timothyja Learyja. Procjenjuje se da je do 1969. više od milijun Amerikanaca probalo LSD bez liječničkog nadzora.

‘Čudesno dijete‘

- Prvih 10 godina LSD je bio moje ‘čudesno dijete‘ i iz cijeloga svijeta stizale su pozitivne reakcije. Objavljeno je više od 2000 znanstvenih radova i sve je bilo odlično. No, početkom 1960-ih u SAD-u je počeka zlouporaba – priznao je Hofman u svojoj autobiografiji „LSD: My Problem Child” objavljenoj 1979. godine. – U kratkom periodu LSD je postao ‘droga broj jedan‘, a ljudi su ga koristili masovno i nepripremljeni za duboke efekte koje može izazvati. Nisam bio iznenađen što je LSD postao ritualna droga mladih koji su se bunili protiv establišmenta, ali sam bio šokiran neodgovornim uzimanjem koje je rezultiralo mentalnim katastrofama – naveo je Hofman.

Raširenost zlouporabe LSD-a među mladima i medijski napisi o CIA-inim tajnim pokusima s tom drogom u sklopu programa MK-Ultra u cilju kontrole ljudskog uma doveli su do njezine kriminalizacije. Konvencijom UN-a o psihotropnim tvarima iz 1971. godine LSD je stavljen pod strogu međunarodnu kontrolu i zabranjen u mnogim zemljama. Hofmann je rekao da se nikada nije osjećao krivim jer je smatrao da je „LSD lijek za dušu”. Kada se koristi na pravilan način, tvrdio je, LSD nije štetna tvar. Postaje "vrlo, vrlo opasan" samo kada se uzima neoprezno i ​​bez poštovanja njegovog "dubokog utjecaja na društvo, pa čak i na svijest".

Albert Hofmann cijelu je karijeru radio u Sandozu, a nakon sinteze LSD-a istraživao je halucinogene tvari u magičnim gljivama u Meksika. Tako je izolirao i identificirao psilocibin, psihoaktivnu tvar koja ima terapijski potencijal u liječenju anksioznosti, depresije i PTSP-a. Umro je u dobi od 102. godine, a do zadnjeg dana bio je fizički i duhovno vitalan čovjek. Priznao je da je s LSD-om eksperimentirao petnaestak puta, ali je prestao 1970-ih jer mu nije mogao pružiti nijedno novo iskustvo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
31. svibanj 2026 21:01