GENSKA TERAPIJA

Advent GMO beba s tri roditelja: Hoće li Britanija uvesti kontroverzni postupak sprječavanja genetskih bolesti?

Ova metoda je namijenjena eliminiranju neizlječivih nasljednih bolestima koje se prenose po majčinoj liniji i utječu na svako 6500. dijete

LONDON - U britanskoj javnosti u ponedjeljak je na poticaj vlade pokrenuta višemjesečna javna rasprava o tome treba li kontroverzno liječenje nasljednih bolesti stvaranjem genetski modificiranih ljudskih embrija biti na raspolaganju obiteljima koje žele izbjeći nasljeđivanje neizlječivih bolesti.

Metode liječenja kojima se stvaraju genetski modificirani embriji tako da se u jajašce majke implantiraju geni druge žene koja nije prenositelj nasljednih bolesti trenutno je u fazi istraživanja u laboratorijima u Britaniji i SAD-u.

Tehnike poznate kao 'trostrane roditeljske in vitro oplodnje' jer bi djeca imala gene majke, oca i još jedne žene donora, razvijaju se kako bi pomogle obiteljima s raznim neizlječivim nasljednim bolestima koje se prenose po majčinoj liniji i utječu na svako 6500. dijete širom svijeta.

"To je neistraženo područje", kaže Lisa Jardine, šefica britanskog ureda za ljudsku oplodnju i embriologiju (HFEA) koji je zadužen za istraživanje javnoga mnijenja o ovom važnom i emotivnom pitanju.

Nove metode liječenja utjecale bi na niz nasljednih bolesti poput smrtonosnih srčanih greški, jetrenih bolesti, poremećaja mozga, sljepoće i mišićnih bolesti.

HFEA će izviješće o stajalištima u javnosti morati dovršiti početkom 2013. godine.

Jardine upozorava da medicinska znanost može ovakvim zahvatima zauvijek promijeniti prirodu ljudskog društva te je potrebno pronaći ravnotežu između želje da se pomogne roditeljima da imaju zdravu djecu i mogućih utjecaja na tu djecu i društvo u cjelini. Sasvim je moguće da bi se ovakva metoda jednog dana mogla pretvoriti u stvaranje 'beba s potpisom', s bojom kose i očiju po narudžbi isl.

Među pitanjima koja se postavljaju britanskoj javnosti su primjerice treba li tu metodu izjednačavati s donacijom organa i krvi ili pak s donacijom jašaca i spremija; koja bi prava bila ženskog donatora zdravog genetskog materijala, te koliko bi takva metoda imala odraza na identitet djeteta. U SAD-u su već rođena takva djeca, no postupak nije bio u svrhu sprječavanja nasljednih bolesti, već pospješavanja umjetne oplodnje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 12:55