"Kad vlasnici firme ‘sve znaju i najpametniji su‘, najčešće to nije održivo. Pandemija? Najopasnije je uništiti slobodu"

Stjepan Orešković je sveučilišni profesor, znanstvenik, bivši sportaš i političar, ali i vlasnik M+ grupe, druge po veličini tvrtke u Hrvatskoj s 11.000 zaposlenih u zemlji i svijetu. U HRT-ovoj emisiji "U svom filmu" Tončice Čeljuske objasnio je po čemu je specifična njegova tvrtka te zašto smatra da svaki njegov zaposlenik bar nešto mora znati više nego on. Kazao je i da je u Hrvatskoj nastala jedna nova ekonomija i generacija koja je osnovala zanimljive tvrtke, odnosno "nastao je jedan cijeli novi svijet kojega nedovoljno vidimo". Osvrnuo se među ostalim i na život te funkcioniranje društva za vrijeme epidemije covida.

Za svoju tvrtku kaže da su tek jedna od 126.000 tvrtki u Hrvatskoj, ali i da su obiteljska jer su ondje većinski vlasnici on i supruga, a s njima radi i njihov stariji sin. Specifični su po tome što su, kako kaže, na snagu obitelji dodali i moderne instrumente upravljanja.

Lider je u BPTO industriji koja se bavi eksternalizacijom poslovnih procesa informacijskih tehnologija. Urednica i voditeljica Tončica Čeljuska pojasnila je da riječ o tome da kada velike kompanije "outsourcaju", kontakte s klijentima ostvaruje tvrtka Stjepana Oreškovića, piše HRT.

- To je to i mnogo toga drugoga. Kompliciran je naziv biznisa, a zapravo se radi o poslovnoj djelatnosti koja je jako raširena u svijetu. Ukupni volumen poslovanja mjeri se u stotinama milijardi dolara. Mnoge velike kompanije u svijetu jako cijene i najvažniji im je njihov odnos s klijentima. Onda one to prepuštaju nama. Mi smo u sve to unijeli moderne tehnologije i to je naša najveća prednost. Imamo i veliki postotak aktivnosti koje su prenesene i na strojno učenje, pa i robotizirane. Mi smo zapravo napravili ono što je bilo najvažnije u tom poslovnom segmentu - a to je da smo pratili tehnološki razvoj. Dio naših kompanija - po jedna u Mađarskoj, Sloveniji i Hrvatskoj, bave se isključivo tim ICT segmentom. Specijalizirane su samo za rješavanje tehnoloških aspekata tih komunikacija, kazao je.

"Imamo jedan od najboljih akvizicijskih timova na svijetu"

U posljednje četiri godine Oreškovićeva tvrtka preuzela je u svijetu 15 kompanija koje rade slične biznise. Djeluje na 62 svjetska tržišta, a zaposlenici nude usluge na 32 jezika. Uz sav oprez i skromnost rekao bih da imamo jedan od najboljih akvizicijskih timova na svijetu, kazao je i dodao da ekipu čine mladi ljudi od 30 do 40 godina, koji su specijalisti za financijska tržišta, s izvrsnim karijerama u revizorskim kućama, a i s međunarodnim diplomama.

Ulaganje sva četiri hrvatska mirovinska fonda u njegovu tvrtku posebno ga veseli, ali u tom kontekstu istodobno naglašava i veliku odgovornost. Dodao je da je ostvaren 400%-tni rast vrijednosti svake kune koju su fondovi investirali u kompaniju. Listanjem na Burzi, kaže, bili su prisiljeni razvijati se u smjeru transparentnosti vrhunske organizacije. Vi više ne odgovarate samo sebi, već i drugim investitorima, dodao je.

Govoreći o dodanoj vrijednosti svoje kompanije u odnosu na konkurenciju kazao je da se oni trude nemati nepotrebnih troškova. Svi koji donose odluke znaju svoju odgovornost. U odnosu na najveće konkurente, Oreškovićeva tvrtka nudi usluge na veliki broj stranih jezika. Svaki od tih klijenata, kaže, cijene sigurnost podataka, odgovornost i brzinu, a njegova tvrtka sve je to obuhvatila.

Objasnio je proces donošenja odluka u tvrtki. Kada je riječ o strateškim odlukama, velikim akvizicijama ili pak kako doći do velikih klijenata, onda je, kaže, njegova uključenost tu važna i prisutna. Osim toga, tu su i skupština i nadzorni odbor. Kada je pak riječ o operativnom poslovanju, pa čak i strateškom bilo bi, kako kaže, potpuno neinteligentno zapošljavati ljude.

'Ljude odlično plaćamo'

- Mi svoje ljude odlično plaćamo, dajemo im maksimalno slobodu, odgovornost, odlučivanje. Kada vlasnici "sve znaju i najpametniji su" u početnim fazama često to može stvoriti nešto novo, ali najčešće to nije održivo. Mislim da svaki od 10.700 zaposlenih u tvrtki mora bar nešto znati bolje od mene, a ako ne zna, onda što će mi?, kazao je Stjepan Orešković.

Smatra da je u Hrvatskoj nastala jedna nova ekonomija, nova generacija ljudi koji su stvorili prekrasne kompanije.

- Nastao je cijeli jedan novi svijet kojega nedovoljno vidimo. Nedovoljno ga vidi onaj koji bi ga trebao podupirati i gurati. Mislim da je to prva generacija ljudi koja više nema nikakve veze s tranzicijom. To su ljudi koji žive i rade po pravilima globalnog svijeta, neopterećeni s lokalnim bitkama i problemima. Naprosto bi morali svi stati iza toga, izjavio je, a piše HRT.

Napomenuo je da su ljudi i odnosi zapravo najveća vrijednost i kapital. Velika snaga je kad s ljudima stvorite veliko povjerenje. Odluke možete donositi onoliko brzo koliko si međusobno vjerujete, a međusobno povjerenje uklanja sve nepotrebne "rukavce", kazao je Orešković i dodao da je uvijek težio družiti se s onima od kojih može nešto naučiti.

Društvo za vrijeme epidemije

Stjepan Orešković je i profesor medicinske sociologije te se osvrnuo i na život i funkcioniranje društva za vrijeme epidemije covida.

- Epidemije su fenomeni ljudskog ponašanja, a virus je početno stanje. Njegova pojava je posljedica različitih ekoloških, bioloških i evolucijskih promjena, ali koliko će neki virus biti opasan, kakve će posljedice izazvati i koliko će ljudi oboljeti ili umrijeti ovisi prije svega o tome koliko razumijemo ljudsko ponašanje. Mi smo ti koji prenosimo jedni drugima bolesti. U svijetu su enormne razlike u uspješnosti i posljedicama. Neke su zemlje istovremeno uspjele sačuvati ljudske slobode, ne ugroziti demokraciju, čak osigurati ekonomiju i ekonomski rast, a da im istodobno ne premine veliki broj ljudi. Neki su pak izgubili na sva tri fronta. Najopasnija je ova prva, jer virus će proći, a ako uništite ljudske slobode i demokraciju onda ste napravili trajnu štetu.

- Drugi aspekt je znanost. Cjepiva i lijekovi izbačeni su i distribuirani na svjetskim tržištima brže nego ikad u povijesti. Mogli bismo reći da je znanost brža i bolja nego ikad prije. Ali s druge strane imate i veliku konfuziju oko toga. Za krivo razumijevanje znanosti posebno su odgovorni neki znanstvenici predstavljajući znanost kao svemoguću, božansku, neupitnu i bezgrešnu. Kada se na taj način predstavljate, a to posebno vrijedi i za medicinu, onda stvarate neka očekivanja kod ljudi koja su potpuno nerealna. Ljudi u toj situaciji kažu - ok kada ste tako svemogući onda nam riješite jednim čarobnim lijekom sve naše probleme. I onda, kada se vidi da to nije moguće, nastane konfuzija potpune negacije znanosti i nepovjerenja u znanost. Gledajući dugoročno to je opet strašnije i opasnije od same pandemije. Jer znanost je ono najbolje što smo kao čovječanstvo mogli proizvesti i stvoriti, rekao je među ostalim Orešković.

"Poželjne vrline - znatiželja i upornost"

Govoreći o potrebnim vrlinama za ostvarenje potencijala istaknuo je - znatiželju i upornost.

- Mnogo puta na cilj ne dođu oni koji su najpametniji i najobrazovaniji, očekivani pobjednici, nego netko tamo koji najduže izdrži u toj trci, kazao je i dodao da bi to mogla biti poruka i za obrazovni sustav i poduzetništvo - budimo znatiželjni oko toga tko su ti koji donose nešto novo. S druge strane, kaže, kada ste na putu uspjeha i kada imate neke rezultate iza sebe, velika šansa je da ćete stati onoga trena kada počnete vjerovati da sve znate i da nema više ničega i nikoga oko vas koji vam mogu donijeti nešto novo i kvalitetno.

Stjepan Orešković bio je i juniorski prvak Hrvatske u jednoj od disciplina u desetoboju. Smatra da nikakav veliki atletski šampion ne bi bio da je nastavio dalje. Objasnio je kakav je to sport i kakve je sve koristi od njega imao.

- Kada se bavite sportom, bilo kojim, a posebno ako je to individualni sport, suočavate se sa samim sobom na jedan potpuno iskren način, izjavio je.

Istaknuo je da u hrvatskom školskom sustavu izuzetno nedostaje sporta. Kazao je da neke druge države shvaćaju da je teško odrasti kao puna osoba ako niste u sportu, nemate fizičke aktivnosti i izazove.

Urednik Studentskog lista

Stjepan Orešković u svojim dvadesetim godinama života bio je i predsjednik socijalističke omladine Hrvatske i glavni urednik Studentskog lista. Kazao je da mu je to vrijeme u Studentskom listu bilo čudesno lijepo, zanimljivo i prilika da upozna mnoge ljude. Neki od njih su, kaže, došli do svjetskog vrha umjetnosti.

- Često za materijalne stvari mislimo da će biti vječne. Onda nakon nekog vremena se pokaže da je nečija rečenica napisana na komadiću papira bila veća od svega toga. To je jedna pouka za cijeli život. S druge strane, ako nemate ideale u mladosti, i ako ste već tada orijentirani na karijeru i bogatstvo - što će s vama biti s 35 ili 50 godina. Postoji jedna uzrečica o tome - da ako ste ljevičar u mladosti onda ste konzervativac kasnije. Ja mislim da uvijek treba biti otvoren za novo, da treba ostati znatiželjan, ne treba dozvoliti da predrasude i ideologija određuju kako ćete gledati na svijet, iako se mi svi s tim kontinuirano borimo. Kada gledamo iz današnjeg vremena na svijet onda se svi mi možemo na neki način smatrati uspješnim ljudima, ali se trebamo pitati kakav svijet smo zajedno napravili, kazao je među ostalim.

Govorio je i o tome koliko su mu bili bitni odnosi s bakama i djedovima te smatra da su oni, s obzirom na to što su sve prošli u životu, herojske generacije. Svojoj djeci, kada im je došlo vrijeme za studij, kazao je neka idu stvarati svoj svijet i život. Komentirao je i odlazak ljudi iz Hrvatske te je iznio sasvim poseban pogled na to.

- Kada bismo krenuli nabrajati na kojim su sve mjestima ljudi iz Hrvatske i što sve u svijetu rade mislim da je to onda jedna globalna Hrvatska koju možemo zamišljati, kao što su i Irci stvorili globalnu Irsku. Ne možete ljude natjerati da žive u 21. stoljeću na način kako su živjeli u 19. i da tako razmišljaju. To je pogrešno, neizvedivo i nezamislivo. Ako okrenete tu mentalnu matricu i počnete razmišljati o tome kao o rješenju za mnoge izazove s kojima se Hrvatska susreće, najednom vidite lampice koje svijetle po cijeloj zemaljskoj kugli, izjavio je Stjepan Orešković.