BRAČNI PAR SE NAKON 44 GODINE VRATIO U RODNI KRAJ 'Mi i Nijemci? Kao Mjesec i Sunce! Pa pogledajte samo što su mi naši doktori htjeli napraviti...'

Koprivnički supružnici Tomo i Đurđa Sertić otputili su se 1970. godine na pečalbu u Njemačku misleći ostati samo toliko da ušparaju novca za kupnju gradilišta, ali gastarbajterstvo se odužilo na pune 44 godine, piše Podravski.hr.

Tek kad su stupili u zasluženu mirovinu, prije četiri godine, vratili su se u Koprivnicu, u kojoj su u međuvremenu sagradili kuću, a u ovo doba godine većinu vremena počinju provoditi u drvenoj kućici kod Jagnjedovca.

- Ja sam iz Like, iz Brinja, a ona iz Novigrada Podravskog. Radili smo u Bilokalniku, ali nismo se mogli okućiti. Najprije sam u Muenchen otišao ja, a supruga za koji tjedan. Mislili smo se vratiti, ali čim se kupi prvi auto, gotovo je. Onda se rodio sin, krenuo je u školu i ostali smo - pripovijeda Tomo za Podravski.

On je 20 godina radio na "baušteli", a potom je postao domar u jednoj od najvećih njemačkih knjižara. Đurđa je bila kućedomaćica kod "bavarskog kralja sira", gospodina Inderlanga.

- Inderlang je za Drugog svjetskog rata bio visokorangirani oficir. Poznavao je osnivača Podravke, Wolfa, i znao je doći u Koprivnicu. Boravio bi u rudarskoj zgradi preko puta Podravke. Kad je dobio gripu, jedna ga je Koprivničanka izliječila rakijom i šećerom. Nakon rata počeo se baviti sirevima. Prodavao je više od 1200 vrsta. Kad je čuo da je supruga iz Koprivnice, odmah ju je zaposlio - objasnio je Tomo.

Supružnici su stanovali u Inderlangovoj zgradi u strogom centru Munchena i živjeli dobro. Zašto su se uopće vratili?

- Da nismo napravili kuću, možda ne bi tako ispalo. I srce je vuklo, ipak smo ovdje u svojoj zemlji, doma, na svojemu. Ali život ovdje nije uopće jeftiniji nego tamo, osim stanovanja. Sin se vjerojatno nikad neće vratiti - veli Tomo.

Nakon više od četiri desetljeća života u Munchenu, razliku između dviju zemalja uspoređuje sa Suncem i Mjesecom.

- Tamo dođeš k doktoru i svaki ti pruži ruku: izvolite, što trebate. Kod nas druga priča. Mi nismo uređena država. Meni su za Božić htjeli odrezati nogu u koljenu jer sam nažuljao nožni palac, a imam začepljenu venu. Otišao sam k svom doktoru u Njemačku i on je rekao da bi bilo suludo izgubiti nogu zbog toga. Ispuhali su venu, stavili stent pa i dalje imam nogu - zaključuje Tomo Sertić.