U usporedbi s duhanom, pušenje marihuane uzrokuje pet puta veće oštećenje kapaciteta prijenosa kisika u krvi, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu Journal of the American College of Cardiology, koje je s kolegama proveo bostonski liječnik Muthiah Vaduganathan. U toj novoj studiji napravljen je pregled koji govori da pušenje bilo koje supstance, uključujući i marihuanu, ozbiljno šteti srcu, plućima i krvnim žilama. To je u suprotnosti s danas često raširenim urbanim mitom da je "bolje pušiti marihuanu nego duhan". O novom istraživanju, ali i marihuani općenito, razgovaramo s psihijatrom Ivanom Ćelićem, pročelnikom Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče.

- Ono što vrijedi istaknuti iz novog istraživanja jest činjenica da je kod osoba mlađih od 50 godina koje su imale srčani udar 'pušenje marihuane utvrđeno kao jedan od češćih rizičnih čimbenika'. Zato pri uzimanju anamneze treba postaviti pitanje i o konzumaciji marihuane - objašnjava doktor Ćelić.

Budući da je u svijetu i Europi trend dekriminalizacija marihuane, a sve su jači i pokreti za njezinu legalizaciju, pitamo psihijatra smatra li da to doprinosi stvaranju dojma da marihuana gotovo pa uopće nije štetna.

Svi bi zaradili

- Za sada nijedna europska zemlja nije legalizirala marihuanu. Ovdje je vrlo važno naglasiti da se u velikoj većini europskih zemalja dogodila dekriminalizacija s ciljem usmjeravanja represivnog aparata prema dilerima, a ne prema konzumentima. Treba kazneno goniti preprodavače, a ne konzumente - tumači doktor Ćelić pa objašnjava da je legalizacija marihuane neodvojivo povezana s njezinom komercijalizacijom.

- Premda se u kontekstu dekriminalizacije govori i o reformi socijalne pravednosti, kako bi se prijestupnike, primjerice, brisalo iz kaznene evidencije i time doprinosilo njihovoj destigmatizaciji, ne možemo zanemariti činjenicu da je moćna duhanska industrija jedan od najglasnijih zagovornika legalizacije marihuane u rekreativne svrhe, prvenstveno s ciljem profita - govori, iz čega se da zaključiti da su, po njemu, pri tome u rasuđivanju često zanemarene medicinske činjenice.

Ćelić se, kao liječnik, zalaže za primjenu kanabisa u medicinske svrhe.

- No, medicinske indikacije trebaju donositi stručnjaci, a ne različiti promidžbeni portali po kojima kanabis liječi gotovo sve ili, ne daj Bože, 'ulica'. Od 2015. godine i u Republici Hrvatskoj postoje točno određene indikacije (najpoznatije su za ublažavanje spazama u multiploj sklerozi te za ublažavanje umjerene do teške boli kod bolesnika s uznapredovalom malignom bolesti) za primjenu kanabisa u medicinske svrhe.

Ovdje valja naglasiti da pripravcima medicinskog kanabisa ne liječimo samu bolest niti utječemo na njezinu progresiju, nego možemo ublažiti simptome određene bolesti. Kada govorimo o psihičkim poremećajima, naše stručno povjerenstvo koje je izrađivalo smjernice zaključilo je da za sada ni za jedan pripravak medicinskog kanabisa nije dokazano da utječe na progresiju ili ublažavanje simptoma shizofrenije, anksioznih i/ili depresivnih poremećaja ili PTSP-a - govori.

Ćelić je pročelnik Zavoda za dualne poremećaje, na kojem se liječe bolesnici s dualnom dijagnozom, oni koji imaju dva psihička poremećaja, od kojih je jedan ovisnost.

Trostruki rizik

- Marihuana, kao i svaka druga opojna druga, sadrži psihoaktivne supstance koje svojim djelovanjem mijenjaju normalno funkcioniranje mozga. Najčešći neželjeni efekti konzumiranja marihuane su stanja psihičke napetosti, uznemirenosti te pojava paranoidnih ideja i halucinacija.

Premda u ovom trenutku ne možemo reći da je konzumacija marihuane izravno uzročno povezana s nastankom shizofrenije, možemo reći da će redovita konzumacija marihuane kod osoba kojima je dijagnosticiran neki od psihotičnih poremećaja sigurno dovesti do pogoršanja psihičkih simptoma, koji će nerijetko zahtijevati hospitalni tretman. Redovito pušenje marihuane može dovesti i do smetnji učenja i pamćenja, ali i do amotivacijskog sindroma koji se očituje ozbiljnim nedostatkom interesa i energije za bilo kakve aktivnosti u životu - kaže.

Dr. Vanduganathan posebnu je zabrinutost izrazio, prenosi New York Times, zbog porasta srčanih udara kod pušača trave mlađih od 50. Mladi pacijenti koji su doživjeli svoj prvi srčani udar prijavljuju da su redoviti pušači marihuane. Čak i kad se brojke usporede s pušačima duhana, ispostavilo se da je marihuana dvostruko veća opasnost za smrtonosni infarkt od duhana.

Zašto? Uzroke otkrivaju druga istraživanja. Znanstveni tim u New Orleansu otkrio je da su kod pušača trave česti slučajevi upale i ugrušaka u arterijama. Neka istraživanja, pak, pokazuju da se marihuanu može povezati sa stvaranjem poremećaja u srčanom ritmu koji može dovesti do srčanog udara. Jedna studija tvrdi da je taj rizik triput veći kod pušača marihuane.