POLITIČKI KOREKTNO

WHO mijenja ime majmunskim boginjama ‘zbog rasističkih konotacija‘: ‘Uočili smo da se svašta piše po internetu...‘

Red za cijepljenje protiv majmunskih boginja u New Yorku, predsjednik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus

 /Afp/profimedia
Svjetska zdravstvena organizacija poručila je da će termin biti izbačen iz upotrebe tijekom sljedeće godine

Monkeypox tj. majmunske boginje će se preimenovati u ‘mpox‘ nakon što su globalni zdravstveni stručnjaci zaključili da naziv ima rasističke konotacije i da bi mogao dovesti do stigmatizacije, javlja Telegraph.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) poručila je da će termin majmunske boginje biti izbačen iz upotrebe tijekom sljedeće godine.

Ovo je zapravo samo nastavak prakse koja se pojavila tijekom ljeta kada su dvije varijante majmunskih boginja, iz Kongoanskog bazena i zapadnoafričke klade - preimenovane u Kladu I i Kladu II.

Tada su i stručnjaci iz WHO-a poručili da je odluka bila ‘izbjeći vrijeđanje bilo koje kulturne, društvene, nacionalne, regionalne, profesionalne ili etničke skupine i minimizirati svaki negativan utjecaj na trgovinu, putovanja, turizam ili dobrobit životinja.‘

"Kada se epidemija majmunskih boginja proširila ranije ove godine, uočen je rasistički i stigmatizirajući jezik na internetu te je prijavljen WHO-u. Nakon niza konzultacija s globalnim stručnjacima, WHO će početi koristiti novi preferirani izraz ‘mpox‘ kao sinonim za majmunske boginje. Oba naziva koristit će se istovremeno godinu dana dok se ‘majmunske boginje‘ postupno ukidaju", poručili su u izjavi iz WHO-a.

Bolest je prvi put otkrivena u Danskoj 1958. godine nakon epidemije gnojne ospine bolesti u koloniji laboratorijskih majmuna makaka koji su uvezeni iz Singapura, zbog čega je bolest i dobila ime majmunske boginje. Prvi slučaj bolesti kod ljudi opisan je 1970. godine u Demokratskoj Republici Kongo (tada poznatoj kao Zair) kad su brojevi slučajeva velikih boginja već bili u padu. Od tada pa do danas, rasprostranjenost i kretanje majmunskih boginja u svijetu i dalje je nepoznanica, prvenstveno zbog otežanog nadzora infekcije te nedostatnih sustava praćenja u zemljama gdje je bolest dominanta. Osim toga, postavlja se pitanje koliko je udio slučajeva bez ikakvih simptoma u populaciji, što također može biti od velike važnosti u širenju infekcije.

Inače, WHO je odgovoran za imenovanje novih bolesti i ‘vrlo iznimno‘ će preimenovati postojeća stanja.

No, Svjetska zdravstvena organizacija 2015. objavila je nove smjernice pod naslovom “Najbolje prakse za imenovanje novih ljudskih zaraznih bolesti”, u kojima se savjetuje da se bolesti više ne bi smjele imenovati po mjestima, određenim ljudima poput “Creutzfeld-Jakobova bolest” ili Alzheimerova bolest, zanimanja, kao što je legionarska bolest, ili životinja, kao što je svinjska gripa.

Tijekom pandemije, WHO je preimenovala nekoliko varijanti, uključujući varijantu Kent, koja je postala Alfa, južnoafričku varijantu, koja je postala Beta, i indijsku varijantu, koja je postala Delta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. ožujak 2024 23:26