U Hrvatskoj je ove godine prijavljeno deset infekcija virusom Zapadnog Nila, šest osoba razvilo je težu kliničku sliku i hospitalizirano je, dok smrtnih ishoda nije bilo, doznaje se u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), koji epidemiološku situaciju i dalje ocjenjuje uobičajenom.
Od deset prijavljenih infekcija, četiri su bile asimptomatske, odnosno zaražene osobe nisu imale simptome bolesti.
Najviše prijava odnosi se na Zagreb i Zagrebačku županiju, ukupno pet. Po dvije su zabilježene u Krapinsko-zagorskoj i Osječko-baranjskoj županiji, a jedna u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Većina oboljelih, kao i ranijih godina, dolazi s područja kontinentalne Hrvatske, navode iz HZJZ-a.
Broj prijavljenih infekcija povećao se posljednjih dana. HZJZ je 27. kolovoza objavio da je u Registru zaraznih bolesti bilo šest prijava infekcije, od kojih su tri osobe zbog teže kliničke slike bile hospitalizirane, dok su tri infekcije bile asimptomatske.
Prema najnovijim podacima, broj prijava tako je porastao sa šest na deset, a broj hospitaliziranih s tri na šest. Unatoč tome, iz HZJZ-a ističu da je trenutačna epidemiološka situacija u Hrvatskoj, s obzirom na broj oboljelih, uobičajena.
Asimptomatske infekcije otkrivaju se i testiranjem davatelja krvi
HZJZ je ranije objasnio da se, osim obveznih prijava bolesti kod osoba sa simptomima, radi zaštite primatelja krvnih pripravaka i organa rutinski testiraju dobrovoljni davatelji krvi i organa. Zaražene osobe koje se na taj način otkriju, iako nemaju simptome, također se pribrajaju ukupnom broju prijavljenih infekcija.
U odgovoru Hini HZJZ nije posebno naveo jesu li među četiri trenutačno evidentirane asimptomatske infekcije i novi slučajevi otkriveni posljednjih dana među dobrovoljnim davateljima krvi.
Po dojavi i potvrdi infekcije epidemiološke službe provode protuepidemijske mjere, među kojima je i dezinsekcija u okolini mjesta na kojem je zaražena osoba boravila.
Većina zaraženih nema simptome
Virus Zapadnog Nila prenosi se prvenstveno ubodom zaraženog komarca i ne prenosi se uobičajenim kontaktom s oboljelom osobom. Sezona aktivnosti komaraca najveća je tijekom ljeta i rane jeseni.
Prema HZJZ-u, između 70 i 80 posto infekcija prolazi bez simptoma. Kod osoba koje razviju bolest najčešće se pojavljuju povišena temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, slabost, mučnina i povraćanje, a može se javiti i osip. Inkubacija traje od dva do 15 dana, a simptomi se povlače u roku tri do šest dana.
Teški neurološki oblici bolesti razvijaju se u manje od jedan posto zaraženih. Među njima su meningitis, meningoencefalitis, encefalitis i akutna mlohava kljenut. Teži simptomi mogu uključivati visoku temperaturu, jaku glavobolju, ukočenost vrata, dezorijentaciju, tremor, konvulzije, izraženu mišićnu slabost, paralizu i komu.
HZJZ građanima preporučuje zaštitu od uboda komaraca uporabom repelenata, nošenjem odjeće dugih rukava i nogavica te postavljanjem mreža protiv komaraca. U kućanstvima se preporučuje redovito uklanjati stajaću vodu iz posuda, kanti, bačvi, vaza, starih guma i drugih mjesta pogodnih za razmnožavanje komaraca.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....