DUŠKO EHRLICH

VAŽNO OTKRIĆE NAŠEG ZNANSTVENIKA Hrvat otkrio novi pristup u liječenju ciroze jetre

 Mario Periša

Ljudi koje pate od ciroze jetre imaju u crijevima veliku količinu bakterija iz usta, pokazala je velika kinesko-francuska studija pod vodstvom uglednog hrvatskog znanstvenika prof. Duška Ehrlicha. Ta studija, nedavno objavljena u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature, omogućava razvoj novog, neinvazivnog dijagnostičkog testa, ali otvara i put novim pristupima u liječenju ciroze, bolesti koja često prerasta u rak jetre.

Ciroza je kronična bolest jetre, a njezini su glavni uzročnici alkohol, virusne infekcije (hepatitis) i pretilost. Ta je bolest peti uzrok smrti kod osoba u dobi od 45 do 65 godina, a procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje zbog ciroze jetre umire 600-800 ljudi.

Opsežna studija

- Mi smo željeli istražiti postoje li razlike u mikrobiotama, odnosno bakterijama probavnog trakta, kod zdravih i ljudi s cirozom jetre. U našu studiju bilo je uključeno 250 osoba iz Kine, od kojih je polovica imala cirozu jetre, a polovica su bili zdravi ljudi - pojasnio je prof. Duško Ehrlich (71), dugogodišnji direktor istraživanja u Francuskom nacionalnom institutu za agronomska istraživanja u Parizu. Iako u dobi kad je većina ljudi u mirovini, Ehrlich je, zbog svojih izuzetnih znanstvenih rezultata, nedavno postao direktor Host-Microbiome Centre na King’s Collegeu u Londonu. - Spoznali smo da su kod ljudi s cirozom jetre bakterije koje normalno žive u ustima ‘okupirale’ teren u crijevima.

Bakterije iz usta

Kod pacijenata s najvećim promjenama gotovo 40 posto crijevnih bakterija bile su one iz usta kao i neki strani patogeni koji kontaminiraju hranu - dodao je Ehrlich.

Naš sugovornik i njegovi kineski kolege razvili su jednostavni test kojim se s velikom preciznošću dijagnosticira ciroza jetre.

- Za razliku od biopsije jetre, koja je invanzivna dijagnostička metoda, mi smo razvili neinvanzivni test zasnovan na analizi stolice pacijenta. Tako sada preciznošću od 95 posto možemo odrediti je li kod nekog pacijenta u pitanju ciroza - rekao je Ehrlich.

- Ne samo da možemo dijagnosticirati bolest, nego i prema razini ‘bakterija okupatora’ u crijevima možemo odrediti u kojem je stadiju razvoja ciroza: je li jako uznapredovala ili ne - naglasio je Ehrlich. Nove spoznaje o promjenama u crijevnim bakterijama kod pacijenata s cirozom otvaraju i mogućnosti novih tretmana. Jedna od mogućnosti jest i transplantacija mikrobiota zdravih osoba ljudima koji pate od ciroze jetre.

Nadalje, Ehrlichova studija pruža korisne informacije i za razumijevanje ostalih kroničnih bolesti jer su oralne bakterije u velikim količinama nađene u crijevima oboljelih od kolorektalnog tumora i Chronove bolesti.

Znanstvenik u dijaspori

Prof. Duško Ehrlich jedan je od najuglednijih hrvatskih znanstvenika u dijaspori, a rođen je 1943. godine u Zagrebu u uglednoj obitelji židovskih korijena.

Diplomirao je 1967. godine organsku kemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu, a doktorirao je 1972. godine u Parizu.

Genetski inženjering

Zatim je bio na postdoktoratu na Stanfordu kod nobelovca Joshue Lederberga u uzbudljivo doba kada se rađao genetski inženjering. Duško Ehrlich već desetljećima živi i radi u Parizu, a dopisni je član HAZU.

U našem tijelu živi oko 1,5 kg bakterija

Duško Ehrlich jedan je od pionira u istraživanju ljudskog metagenoma koji predstavlja skup genoma svih mikroorganizama što žive u nama ili na našoj koži. U svakome od nas žive milijarde bakterija čija se ukupna masa procjenjuje na oko 1,5 kilograma, što je više od mase našeg mozga. Sve donedavno, većina tih bakterija bili su “slijepi putnici” jer o njima nismo gotovo ništa znali. No, u posljednjih godina, koristeći najnovije metode DNK analize i bioinformatike, znanstvenici uspješno analiziraju bakterije koje žive u nama.

- Pretpostavlja se da u čovjekovim crijevima živi oko 300 vrsta bakterija - pojasnio je Ehrlich.

- Smatra se da nam one pomažu da budemo zdravi.

Kad dođe do nekoga poremećaja, onda se manifestiraju patologije. Zna se da mršavi ljudi imaju drukčiju kompoziciju mikroorganizama od debelih.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 19:08