UGLEDNI STRUČNJAK: Budimo ozbiljni, u Hrvatskoj se loše hranimo jer je zdrava hrana skupa

Iako siromašni, stanovnici afričkih zemalja Čada, Sijera Leonea i Malija imaju zdrave prehrambene navike zasnovane na konzumaciji mnogo voća i povrća. Za razliku od njih, stanovnici Armenije, Kazahstana, Turkmenistana, Mađarske, Belgije, Češke i Slovačke prednjače u konzumaciji nezdrave brze hrane i slatkih gaziranih pića.

Usporedba najvažnijih

Nažalost, u skupini zemalja s lošim prehrambenim navikama nalazi se i Hrvatska, pokazala je studija nedavno objavljena u specijalnim izdanjima uglednih časopisa Lancet i Lancet Global Health. Istraživanja su obuhvatila 187 zemalja, u kojima živi 90 posto svjetske populacije, i to u razdoblju od 1990. do 2010. godine. Pokazalo se da diljem svijeta raste konzumacija zdrave hrane, ali i da još prevladava unos nezdrave hrane (junk food).

Znanstvenici su uspoređivali konzumaciju 13 zdravih namirnica, uključujući voće, povrće, ribu, orašasto voće, mlijeko, proizvode od punog zrna žitarica, mahunarke i one bogate omega-3 masnim kiselinama, s unosom nezdrave hrane poput napitaka i sokova s dodanim šećerom, crvenog mesa (prvenstveno prerađenog), transmasnih kiselina, kolesterola i soli.

Istok Europe nezdrav

Pokazalo se da, uz siromašne zemlje subsaharske Afrike, zdravu prehranu imaju i stanovnici Laosa, Mianmara i Gvajane te Turske, Grčke, Tunisa i Izraela, gdje i dalje prevladava mediteranski oblik prehrane.

Iako je u visokorazvijenim zemljama zapadne Europe, SAD-u, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu porasla konzumacija zdrave hrane, njihovi se stanovnici u prosjeku i dalje loše hrane. Najviše se nezdrave hrane konzumira u zemljama istočne Europe, bivšim sovjetskim republikama Uzbekistanu, Turkmenistanu i Kirgistanu te u Argenitini i Brazilu. Zanimljivo je da je Hrvatska na začelju liste zemalja po konzumaciji zdrave hrane.

Pomoć svima

- Poznato je da pravilna prehrana ipak košta više. Istraživanje provedeno u Hrvatskoj pokazuje da 1000 kcal svježeg povrća košta oko 100 kuna dok 1000 kcal iz, primjerice, proizvoda od žitarica košta oko 6 kuna. Isto istraživanje pokazuje da ste 1000 kcal u obliku, npr., mahuna 2012. godine trebali platiti 53 posto više nego 2008. godine - rekao je doc. dr. Zvonimir Šatalić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta (PBF) u Zagrebu. Naš sugovornik istaknuo je kako rezultate ovog istraživanja treba shvatiti ozbiljnije od sličnih podataka jer su procjene unosa odabranih namirnica, odnosno hranjivih tvari napravljene preciznije i s manje grešaka nego u sličnim istraživanjima, a u obzir je uzet i unos energije. Voditelj studije dr. Fumiaki Imamura sa Sveučilišta Cambridge smatra da bi rezultati istraživanja mogli pomoći vladama da smanje zdravstvene i gospodarske rizike loše prehrane.