STRUČNJACI UPOZORAVAJU NA POGUBAN UTJECAJ PAMETNIH TELEFONA 'Nakon nekog vremena mozak očima počinje slati nepovratne signale...'

Uz računala, pametni telefoni su jedan od razloga sve većeg broja kratkovidnih među mlađom populacijom, osobito u razvijenim zemljama, tvrdi jedan od vodećih njemačkih oftalmologa.

Nedavna studija provedena u Njemačkoj pokazala je da je polovini polaznika osnovnih i srednjih škola dijagnosticirana miopija.

"Kratkovidnost kod djece i mladih bit će sve češća", kaže Anselm Juenemann, predstojnik Odjela za oftalmologiju na klinici Medicinskog fakulteta u Rostocku.

Objašnjava da je jedan od razloga tome stalna usredotočenost djece i mladih na smartphone, što znači da provode vrlo malo vremena vani na svježem zraku i suncu, gdje su prisiljeni fokusirati vid na predmete i stvari u daljini.

Juenemann je uvjeren da stalno gledanje u zaslon mobitela izbliza utječe na razvoj miopije.

Istraživanja pokazuju da većina korisnika mobitel drži tek oko 30 cm od lica, dok ih neki drže i puno bliže. Novine i knjige, primjerice, najčešće drže na minimalnoj udaljenosti od 40 cm. Upravo to smanjenje blizine 'kvari' vid, a trebalo bi ograničiti i vrijeme koje mladi provode zureći u ekran kako bi sačuvali dobar vid.

"Mi oftalmolozi trebali bismo upozoriti na još jednu opasnost koja vreba 'iz' mobitela", kazao je, objasnivši da se, kada osoba stalno gleda neki predmet izbliza, oči nakon nekog vremena jako naprežu, odnosno dobivaju signal iz mozga da je rožnica previše izbočenai, očna jabučica raste i to je nepovratan proces", kaže Juenemann.

Proces uspoređuje s balonom. Da bi gumeni balon dobio oblik lopte, u njega treba napuhati zrak. Taj komprimirani zrak stvara tlak koji drži balon napetim i u okruglom obliku. U oku imamo sličnu situaciju. Samo umjesto zraka, u oku se nalaze očna vodica, leća i staklovina. One su također pod određenim tlakom. Zbog toga je oko okruglo poput lopte, pa može normalno obavljati fiziološke radnje. Ukoliko se taj tlak povisi, može doći do nekih degenerativnih promjena na očnoj retini.

Dr. Juenemann skeptično tvrdi da javni obrazovni programi vjerojatno neće ništa izmijeniti. Podsjeća da se u sklopu takvih programa više pozornosti posvećuje pretilosti djece i mladih. Istodobno upozorava da kratkovidnost u kasnijoj životnoj dobi može negativno utjecati na izbor profesije. Kratkovidna osoba ne može, primerice, upravljati zrakoplovom.

Vid pilota Lufthanse, kaže glasnogovornik te zrakoplovne tvrtke Joerg Waber, mora biti 20/20. S vremenom se dopušta vrlo blago odstupanje, a dioptrija se ispravlja naočalama ili kontaktnim lećama.

"Mislim da bi djeci i mladima trebalo govoriti o ovom problemu i odgovoriti im na sva pitanja koja ih zanimaju, jer djeca dobro razumiju stvari kad im ih netko dobro pojasni", smatra dr. Juenemann.